text size
Godine 1776., na brodu usidrenom u njujorškoj luci, skupina krivotvoritelja užurbano je izrađivala lažni američki novac. Većina krivotvorina radi se radi zarade, no ova je operacija planirala novčanice dijeliti besplatno. Bili su to britanski agenti, a njihova je misija bila preplaviti New York lažnim Continentalsima – prvotnom valutom Američke revolucije – čime bi izazvali inflaciju, destabilizirali pobunjenike i pomogli Velikoj Britaniji pobijediti u ratu.
Plan je uglavnom uspio: lojalisti su distribuirali krivotvorene novčanice, pomažući u narušavanju povjerenja tržišta u Continentalse. No krivotvorenje je bilo daleko od najvećeg problema te valute. Neposredniji izazov pojavio se na bojnom polju, gdje je svaki poraz vojske Georgea Washingtona poticao sumnju u to hoće li se te novčanice ikada moći zamijeniti za zlato ili srebro. Vrijednost Continentala ovisila je o sposobnosti Sjedinjenih Država da brzo pobijede u ratu, a potom i o sposobnosti kolonija da održe svoj krhki politički savez.
Continental je propao, ali je zemlja opstala; stvorila je američki dolar 1785. godine, otprilike u isto vrijeme kada je London počinjao prestizati Amsterdam kao svjetsko financijsko središte, a funta postajala najdominantnija svjetska valuta. Bit će potrebna dva svjetska rata da dolar zamijeni funtu.
Čitaj više
Alan Greenspan – moćni ekonomist koji je imao svijet u rukama i dopustio da se sruši
Knjiga "The Man Who Knew" Sebastiana Mallabyja donosi kritičku biografiju Alana Greenspana, legendarnog predsjednika Federalnih rezervi, čija je politika oblikovala moderno gospodarstvo, ali i pridonijela krizi koja je uslijedila nakon njegova mandata 2008. godine.
28.06.2026
Plaćaju li buduće generacije već cijenu naših odluka?
Njemački filozof Dieter Birnbacher klimatske promjene promatra kao pitanje međugeneracijske pravde i ljudskih prava. Zašto klimatskih tužbi ima sve više i kakav planet ostavljamo budućim generacijama?
18.07.2026
Ilijada ili Odiseja: Što vaš izbor govori o vama?
Jedan ep počinje ratom, drugi putovanjem. Jedan istražuje slavu i smrt, drugi identitet, ljubav i povratak. Ilijada i Odiseja nisu samo najvažnija djela antičke književnosti nego i ogledala u kojima ljudi stoljećima prepoznaju vlastitu prirodu.
11.07.2026
Ljetni izbor za znatiželjne: knjige o disciplini, novcu, umjetnosti, hrani i ljudima koji pomiču granice
Ako ovog ljeta tražite knjige koje će vas motivirati, nasmijati, rasplakati ili natjerati da preispitate sebe, donosimo izbor naslova koji spajaju sport, biznis, umjetnost, prijateljstvo, hranu i velike životne teme.
12.07.2026
Dolar je danas posrednik koji omogućuje funkcioniranje globalne trgovine: 89 posto deviznih transakcija uključuje dolar, njime se određuje cijena približno polovice izvoza i rezervna je valuta koju središnje banke diljem svijeta najčešće biraju. Otkako je dolar učvrstio tu ulogu u sustavu Bretton Woods 1944. godine, Amerikanci i ostatak svijeta raspravljaju o njemu. Neki američki analitičari brinu se zbog gubitka tog statusa; nekolicina smatra da ta pozicija nije vrijedna svih problema koje donosi. Mnogi ljudi izvan SAD-a negoduju zbog dominacije dolara; nitko, međutim, ne uspijeva ponuditi bolju alternativu.
Izdavao ga je Kontinentalni kongres tijekom Revolucionarnog rata, a Continental je toliko izgubio na vrijednosti da je nastala izreka "ne vrijedi ni Continental" | Javna domena
Zašto se lekcija o dolaru mora ponovno učiti?
Ova rasprava o dolaru često je imala izrazito tehnički ton, oslanjajući se na ezoterične ekonomske teorije i detalje financijske infrastrukture. No od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju punog opsega na Ukrajinu, a Washington odgovorio sankcijama, rasprava je postala političnija.
Tu je promjenu nemoguće ne primijetiti u nizu nedavnih knjiga o dolaru, osobito u knjizi Novac bez granica: Globalne valute od Kreza do kriptovaluta (Money Beyond Borders: Global Currencies From Croesus to Crypto), koju je napisao ekonomski povjesničar Barry Eichengreen (Princeton University Press, ožujak 2026.). Dok sam je čitao, povremeno sam imao osjećaj da se mogla zvati Novac: Vojna povijest (Money: A Military History).
Kip rimskog boga Marsa u Vatikanu | Depositphotos
Ideja da je novac u svojoj biti politički zvuči kao razgovor u kasne sate u studentskom domu – ili, još gore, kao uvodno predavanje na kripto konferenciji 2012. godine. Pa ipak, to je lekcija koju neki u SAD-u moraju ponovno naučiti.
A kako je razgovor o dominaciji dolara postajao sve političkiji, počeo je nalikovati na izvješće o uspjehu Amerike. Dominacija dolara je "u kasnim srednjim godinama", piše ekonomist s Harvarda Kenneth Rogoff u knjizi Naš dolar, vaš problem: Pogled iznutra na sedam burnih desetljeća globalnih financija i put prema naprijed (Our Dollar, Your Problem: An Insider’s View of Seven Turbulent Decades of Global Finance, and the Road Ahead) (Yale University Press, 2025.). Ta je dominacija i dalje stabilna, kaže on, ali postoje razlozi za zabrinutost da je možda dosegla svoj vrhunac. Dok SAD obilježava 250 godina postojanja, ova ocjena neodoljivo podsjeća na procjenu stanja same zemlje.
Merkur protiv Marsa
Novcem obično upravljaju države, što stvara problem kada ljudi iz dviju različitih zemalja trguju: u kojoj bi valuti posao trebao biti izražen? Stoljećima se ovo pitanje rješavalo oslanjanjem na valutu kojoj obje strane mogu vjerovati. Takozvane međunarodne valute postaju posrednici te ih koriste čak i oni koji nisu građani zemlje koja ih izdaje kako bi olakšali prekograničnu trgovinu.
No što omogućuje valuti da dostigne taj status? U radu iz 2017. godine, Eichengreen i njegovi kolege suprotstavili su ono što su nazvali teorijama "Merkura" i "Marsa" o međunarodnim valutama, nazvanima po rimskim bogovima trgovine i rata. Koristeći podatke o 19 zemalja od 1890. do 1913. godine, zaključili su da sami ekonomski čimbenici ne mogu objasniti koje valute vlade i središnje banke odlučuju držati. Vojni savezi također su igrali značajnu ulogu.
Pozlaćeni kip rimskog boga Merkura, kojeg je 1862. izradio njemački kipar Johann Ludwig von Hofer, na vrhu zgrade Stare kancelarije u Stuttgartu, u Njemačkoj. | Depositphotos
"Dominacija dolara kao međunarodne obračunske jedinice ojačana je ulogom zemlje kao globalne sile koja jamči sigurnost savezničkih država", pišu oni.
Desetljeće nakon objavljivanja tog rada, objašnjenja dolara temeljena na načelu "Marsa" postaju sve popularnija.
"Uloga politike u oblikovanju globalne valutne hijerarhije smatra se sekundarnom u odnosu na osnovne ekonomske temelje", napisao je prošle jeseni politolog Daniel McDowell (koji je također objavio knjigu o dolaru) za Geoeconomics Center pri Atlantskom vijeću. No to se mijenja.
"U velikoj globalnoj raspravi o valutama, tržišne sile nikada nisu bile u većoj sjeni, a političke sile nikada nisu bile toliko istaknute."
Ekonomska politika SAD-a postaje sve manje predvidljiva
Indeks temeljen na učestalosti spominjanja neizvjesnosti u novinskim tekstovima
Vrijednost 100 predstavlja povijesni prosjek za period od 1985. do 2009. godine. | US Economic Uncertainty Index by Baker, Bloom and Davis
Tijekom ranih poglavlja ovog djela, koja se odvijaju tijekom bezbrižnih devedesetih godina, ministar financija Bob Rubin zauzet je smirivanjem tržišta obveznica obvezujući se na politiku "jakog dolara" – što je bio šifrirani izraz za odupiranje iskušenju da se intervenira na valutnim tržištima, kako to zemlje često čine, radi jačanja ili slabljenja vrijednosti dolara.
To je možda bio vrhunac objašnjenja dominacije dolara kroz teoriju "Merkura". No naslov knjige nagovještava njezin kraj: kada Janet Yellen preuzme Ministarstvo financija pod predsjednikom Joeom Bidenom, kraj povijesti je završen, a dolar kreće u rat – kako bi sankcionirao Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Knjiga Barryja Eichengreena jasno pokazuje da je to povijesna norma. Rimski denar, na primjer, širio se – kako bismo to danas rekli – uz miris baruta.
"Rimski se novac rabio za plaćanje rimskih vojnika", piše Eichengreen. "Putovao je zajedno s rimskim vojskama. Njihov je ratni plijen osiguravao materijal potreban za njegovo kovanje. Događaji na bojnom polju poticali su njegovo širenje, kao i njegovo obezvrjeđivanje nakon vojnih neuspjeha."
Vojni i politički ciljevi poticali su uporabu denara jednako kao i trgovački interesi.
Aureus je bio glavna zlatna kovanica antičkog Rima od 1. stoljeća pr. Kr. do početka 4. stoljeća po. Kr., kada ga je zamijenio solidus. Tijekom carstva bio je standardiziran, a vrijedio je 25 srebrnih denara. Bio je slične veličine kao denar, ali teži jer je zlato gušće od srebra. | Depositphotos
Eichengreen pruža slične političke povijesti drugih međunarodnih valuta za koje tvrdi da su postale dominantne zahvaljujući mješavini trgovine, stabilnosti i vojne moći.
Atenska "sova" nije imala korist samo od trgovačke snage grada-države, već i od njezine moćne mornarice i široke mreže savezništava.
Bizantski solidus imao je koristi ne samo od učinkovitog poreznog sustava cara Konstantina, već i od njegove znatne vojne sile; vojnici su bili plaćeni u solidusima i zbog toga su dobili naziv soldiers (vojnici).
Funta sterling je, također, bila ojačana Francuskom revolucijom i Napoleonskim ratovima, koji su učinili London relativno mirnim mjestom za poslovanje u usporedbi s ostatkom Europe.
Eichengreen nije jedini koji naglašava političke i vojne čimbenike u usponu neke valute do međunarodnog statusa.
Početak kraja dominacije španjolske valute može se povezati s britanskim potapanjem Španjolske armade, navodi Rogoff.
U knjizi Kralj dolar: Prošlost i budućnost dominantne svjetske valute (King Dollar: The Past and Future of the World’s Dominant Currency) (Yale University Press, 2025.), financijski novinar Paul Blustein navodi primjer Kublaj-kana, čija je papirnata valuta iz 13. stoljeća, chao, postala rasprostranjena dijelom zato što je kineski car prijetio da će pogubiti svakoga tko je ne prihvati.
Replika zlatnog rimskog solidusa cara Justinijana I (527.–565.) | Depositphotos
Uloga dolara u međunarodnom sustavu je drukčija: on nije globalna rezervna valuta samo zato što je valuta kojom se plaćaju američki vojnici.
Njegov status počiva na veličini američkog gospodarstva, dubini njegovih financijskih tržišta i povjerenju u njegovu središnju banku. A kada se SAD optužuje za prisilne politike, one obično uključuju zabranu pristupa dolaru, a ne zahtjev da ga se koristi.
Ipak, Eichengreen tvrdi da saveznici SAD-a koji se oslanjaju na njegov sigurnosni kišobran obično drže više imovine izražene u dolarima nego što bi se očekivalo.
Ta logika ide još dalje u knjizi Carstvo zelenih novčanica: Globalna dominacija dolara i novi Hladni rat (Greenback Empire: Global Dollar Dominance and the New Cold War) (The University of Chicago Press, listopad 2026.), autora Ho-fung Hunga, sociologa sa Sveučilišta Johns Hopkins.
On pokušava objasniti zagonetku: zašto je dominacija dolara opstala iako je SAD postao manji dio globalnog gospodarstva?
"Ako se uzmu u obzir samo ekonomski čimbenici, hegemonija dolara trebala je odavno nestati", piše on.
Nakon što iznosi slabosti drugih objašnjenja, okreće se "jedinom području u kojem Sjedinjene Države održavaju svoju globalnu nadmoć": američkoj vojsci.
On navodi da se širenje dolara u Zapadnoj Njemačkoj tijekom Hladnog rata uglavnom dogodilo zato što je to bila valuta u kojoj su vojnici primali plaće; Washington je zatim poticao Zapadne Nijemce da te dolare troše na američku vojnu opremu.
Sigurnosni interesi, tvrdi on, također su stvorili petrodolar.
A 1985. godine SAD je izvršio pritisak na svoje saveznike da oslabe dolar.
U Hungovu prikazu, "hegemonija [dolara] oduvijek je bila zasnovana na oružju, a ne na zlatu".
Postoje protivnici, posebice Hungovog ekstremnijeg tumačenja, ali i Eichengreenovog umjerenijeg.
Drugi su istraživači zaključili da sami ekonomski čimbenici vrlo dobro objašnjavaju koje valute središnje banke drže te da geopolitički pokazatelji ne izgledaju značajno.
A u knjizi Kralj dolar (King Dollar), Blustein naginje objašnjenju "Merkura", nudeći konvencionalniji financijski argument za dominaciju dolara.
On priznaje važnost države u upravljanju novcem, ali naglašava mrežne učinke koji su održali dolar ukorijenjenim kao globalnu valutu, kao i nedostatak alternativa.
"Globalna dominacija dolara poput je neosvojive tvrđave", piše Blustein, "i tako će ostati osim ako američka vlada ne napravi katastrofalne pogreške." Pošteno od njega što priznaje da su takve pogreške uopće moguće.
Od svih ovih knjiga, najteže je svrstati Svemogući dolar: 500 godina najmoćnijeg novca na svijetu (The Almighty Dollar: 500 Years of the World’s Most Powerful Money) (Crown Currency, svibanj 2026.), povjesničara i bivšeg novinara Bloomberg Businessweeka Brendana Greeleyja.
On je skeptičniji prema koristima koje Amerikanci imaju od dominacije dolara, a u svojem širem, slojevitijem sagledavanju povijesti vidi dolar kao nešto što je u konačnici izvan kontrole bilo koje pojedinačne vlade.
Na početnim stranicama Greeley suprotstavlja standardne ekonomske prikaze novca "čartističkom" pogledu, koji naglašava važnost države u odnosu na čisto ekonomske čimbenike.
Ali on se odbija prikloniti bilo kojoj strani i ne prihvaća teorije "Marsa":
"Mislim da su swap linije daleko važnije od nosača zrakoplova", rekao je mojim kolegama u podcastu Odd Lots.
"Ne mislim da je dolar proizvod Pax Americane."
Prema Greeleyjevu mišljenju, nitko ne kontrolira dolar, pa tako ni Federalne rezerve – ali bankarstvo je važnije od metaka.
Ako postoji spoj teorija "Merkura" i "Marsa" o dominaciji dolara, onda je to još jedna knjiga Kennetha Rogoffa, Naš dolar, vaš problem (Our Dollar, Your Problem), koja se prije svega bavi američkim dugom i inflacijom.
Ekonomija, a ne vojni savezi, ovdje je u prvom planu, ali ono što ju najviše ugrožava jest unutarnja američka politika.
"Najveće opasnosti za dominaciju dolara dolaze iznutra", piše Rogoff, "i nije važno koja je stranka na vlasti."
Novčanica od 100 dolara (kolokvijalno nazvana "Benjy" ili "C-note") najvrjednija je američka novčanica koja je trenutačno u optjecaju. Na prednjoj se strani nalazi portret Benjamina Franklina, a na poleđini prikaz Independence Halla. | Depositphotos
Eswar Prasad, profesor ekonomije na Sveučilištu Cornell, ponavlja te stavove u knjizi Začarani krug propasti: Zašto svjetski ekonomski poredak klizi u kaos (The Doom Loop: Why the World Economic Order Is Spiraling Into Disorder) (Basic Venture, veljača 2026.).
Dolar ima koristi od nedostatka konkurencije, kaže on, ali ga politika potkopava.
Predviđa da će dolar ostati dominantan, iako primjećuje da "u racionalnijem svijetu" to ne bi bio slučaj.
Koliko često razmišljate o Rimskom Carstvu?
Nije teško objasniti promjenu raspoloženja u raspravi o dolaru – od "Merkura" prema "Marsu".
SAD više nije jedina globalna supersila, a geopolitički poredak nakon Hladnog rata se raspao.
Amerika i dalje ostaje financijska i ekonomska supersila, ali njezini politički temelji pucaju.
Hung smatra da dominacija dolara mora biti vođena politikom zato što je njegova ekonomska težina opala od Bretton Woodsa, dok je vojna snaga ostala – no on je iznimka.
U cjelini, ove knjige ukazuju na to da je pravo pitanje koliko dugo dominacija dolara može opstati oslanjajući se samo na američku ekonomsku moć, čak i dok politička stabilnost i međunarodni utjecaj SAD-a počinju slabjeti.
Ako vjerujete u teoriju "Merkura" o međunarodnim valutama, dolar će biti u redu.
Ako vjerujete u teoriju "Marsa", dolaru sat otkucava.
SAD i dalje ima najvrjednije kompanije na svijetu
Udio SAD-a u globalnoj tržišnoj kapitalizaciji dionica
Izvor: Bloomberg: WCAUUS / WCAUWRLD
Mnoge od ovih knjiga otišle su u tisak prije nego što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću.
No Eichengreenova knjiga, zahvaljujući tome što je objavljena ranije ove godine, ne ublažava svoje zaključke.
"U konačnici, sudbina dolara ovisit će o spremnosti američkih vođa da podrže vladavinu prava, poštuju diobu vlasti i ispune obveze zemlje prema svojim međunarodnim partnerima", piše on.
To su brige koje su promatrači valuta dugo imali – ali, kako primjećuje, u vezi s kineskim renminbijem, a ne dolarom.
"Situacija se preokrenula."
Najzlokobniji odlomak u Eichengreenovoj knjizi, iz suvremene američke perspektive, možda je njegov opis razloga zbog kojih je rimski denar izgubio svoju dominaciju:
"Rimska država, kako je starjela, postajala je birokratskija i manje povezana. Demokratske tradicije republike, koje su omogućavale Senatu da kontrolira prekomjerno [novčano] izdavanje i spriječi obezvrjeđivanje denara, ustupile su mjesto vladavini jednog čovjeka, čiji su carski hirovi, uključujući i one koji se odnose na novac, mogli ostati bez kontrole. Vladavina prava je oslabila, a korupcija se širila, dok je zemlja postajala sve koncentriranija u rukama nekolicine velikih zemljoposjednika."
Istodobno, piše on, rimski vojni proračuni naglo su rasli. Bolesti su se širile, a zagađenje pogoršavalo. Vulkanske erupcije mijenjale su klimu, izazivajući kaos u žetvama. A zatim je Neron odlučio dodatno obezvrijediti denar kako bi platio nove ratove.
Ne vrijedi ni Continental
Do 1781. godine, prva američka nacionalna valuta, Continental, bila je praktički bezvrijedna – i to ne zbog britanskih krivotvoritelja.
U uobičajenom prikazu povijesti, Kongres je pogriješio tako što je kolonije preplavio prevelikom količinom nove papirnate valute, čime je nastala izreka "ne vrijedi ni Continental".
Prava je povijest mnogo složenija.
"Continental" je tehnički bio ratna obveznica bez kamata, a ne papirnati novac bez pokrića, piše ekonomist Farley Grubb u knjizi Kontinentalni dolar: Kako je Američka revolucija financirana papirnatim novcem (The Continental Dollar: How the American Revolution Was Financed With Paper Money) (The University of Chicago Press, 2023.).
Njegova prvotna svrha nije bila da služi kao zakonsko sredstvo plaćanja, već da se njime plate vojnici.
Odluka iz 1777. godine da postane zakonsko sredstvo plaćanja zakomplicirala je sustav i pridonijela njegovu propadanju, piše Grubb.
No najveći problem Continentala vjerojatno je bio jednostavno taj što je rat trajao predugo i pokazao se preskupim, posebice imajući u vidu nesiguran politički položaj Kontinentalnog kongresa.
"Kada je Kongres izdao svoje prve papirnate novčanice, nije imao namjeru voditi dugotrajan rat protiv Velike Britanije niti financirati velike rashode", napisao je ekonomist Charles Calomiris 1988. godine.
"Osnivanje vojske bilo je ... sredstvo za pregovaranje."
Na kraju, propast Continentala došla je iz spoznaje javnosti da Kongres nije mogao prikupiti dovoljno poreza kako bi ih otkupio.
Kolonisti su se djelomično borili u ratu upravo da bi izbjegli veće poreze, a osim toga Kongres uopće nije imao ovlasti oporezivati stanovništvo – ovisio je o saveznim državama.
(Poticaj za stvaranje Continentala uopće potječe iz klasičnog povijesnog paradoksa: New York se bojao da bi mogao biti primoran prihvatiti valutu koju izdaje Massachusetts – možda najvjerojatnija povijesna činjenica koju sam ikada pročitao.)
Unatoč svim tehničkim raspravama o sudbini Continentala, dovoljno je pogledati same novčanice da bi se shvatilo da je njihova vrijednost bila neraskidivo povezana s političkim ciljem koji su predstavljale: "Ako moja zemlja ne uspije podržati svoju neovisnost, bit ću sretan ako posjedujem samo svoj život", napisao je jedan kolonijalni general 1779. godine.
Jedna novčanica, izložena u Smithsonian Museum of American History, prikazuje orla koji se bori protiv čaplje. Tekst iznad ptica mogao bi sasvim prikladno stajati na dolaru dok nacija ulazi u svoju 250. godinu: "Ishod je neizvjestan."
Nedovršena piramida sa svevidećim okom na novčanici od jednog dolara. Simbol na vrhu piramide jest "Oko Providnosti", a iznad njega nalazi se latinski natpis Annuit Coeptis ("On odobrava naše poduhvate"). Izraz potječe od antičkog rimskog pisca Vergilija, iz IX. knjige epa Eneida ("Jupiter omnipotens, audacibus annue coeptis", što znači "Svemogući Jupitere, blagonaklono podrži moje smjele poduhvate"). Piramida ima 13 razina koje predstavljaju 13 prvotnih američkih kolonija. Natpis ispod: "Novus Ordo Seclorum" znači "Novi poredak stoljeća". Rimski brojevi pri dnu (MDCCLXXVI) označavaju 1776. — godinu američke neovisnosti. | Depositphotos
(Walter Frick je viši urednik Bloomberg Weekenda u Washingtonu. Prethodno je radio kao urednik u časopisima Harvard Business Review i Quartz)
.webp){kind=icon}
