"Nakon govora kineskog premijera Li Qianga jasno je da Kina s gospodarskim i tehnološkim razvojem ide svojim putem, bez obzira na Trumpa i njegove carine", rekla je poznavateljica Kine i bivša dopisnica novina Delo iz Pekinga Zorana Baković za Bloomberg Adriju.
Danas završava glavni politički događaj u drugom najvećem gospodarstvu svijeta, na kojem je azijsko carstvo odredilo širok spektar državnih prioriteta u ekonomiji, kapitalnim tržištima, nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici, pa čak i međunarodnoj trgovini.
No čak i najjače gospodarstvo Azije, koje čini gotovo 20 posto svjetskog BDP-a, nije potpuno izolirano od posljedica Trumpovih carinskih ratova, tvrdi analitičarka. "Zadržavanje prethodnog cilja rasta od oko pet posto također je djelomično odgovor na američke carine", navodi Baković.
Baković: Kinezi su prepoznali slabe točke SAD-a
Upravo jučer, na predzadnji dan Kineske narodne političke savjetodavne konferencije (Zhōngguó Rénmín Zhèngzhì Xiéshāng Huìyì) i Svekineskog narodnog kongresa (Quánguó Réndà), Kina je uvela protumjere u obliku carina na neke poljoprivredne i prehrambene proizvode te najavila istrage i ograničenja za rad nekih američkih tvrtki.
Kineski odgovor na Trumpove 20-postotne carine na robu u vrijednosti od 440 milijardi dolara, koju SAD uvozi iz azijskog diva, prema mišljenju Baković, odlučan je i nikako ne suzdržan, kako smatraju neki promatrači. Peking je, naime, uveo povišene carine na mnoge poljoprivredne proizvode iz SAD-a, za koje je Kina najveće inozemno tržište.
"Kinezi su prepoznali ranjivosti SAD-a i upravo na to ciljaju s protumjerama", smatra poznavateljica Kine Zorana Baković.
Osim toga, ističe, ne smijemo zaboraviti da je kineska vlada uz carine uvela i sankcije protiv 15 američkih tvrtki, uključujući proizvođača bespilotnih letjelica, dok deset dodatnih onemogućava poslovanje u Kini. Riječ je o velikom zaoštravanju trgovinskog sukoba između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, smatra poznavateljica. "Peking je očito odlučio posegnuti za politikom oštrog odgovora", kaže, možda i zbog straha da bi kineski vođa Xi u odnosu prema SAD-u mogao djelovati (pre)slabo, jer su mu to neki zamjerali u vrijeme Trumpovog prvog mandata, dodaje.
"Kinezi su identificirali ranjivosti SAD-a i upravo na to ciljaju s protumjerama", smatra bivša dopisnica, dok ekonomist Uroš Delević sa Sveučilišta u Greenwichu u Ujedinjenom Kraljevstvu američke carine definira kao "očajnički pokušaj ugrožavanja tehnološkog napretka Kine".
Privatni i državni novac za tehnologiju
I upravo je tehnologija bila u središtu nacionalnih prioriteta azijskog carstva u nastojanju na upravo završenim sjednicama. Na takozvanim Dvama sjednicama (Liǎnghuì), Kinezi su s aspekta gospodarske politike odabrali sljedeću strategiju: s jedne strane, odlučili su da ih Trump s obzirom na njihov plan dugoročnog razvoja ne zanima, jer i dalje računaju na proizvode s dodanom vrijednošću, kao što su čipovi, električna vozila, roboti, kvantna tehnologija, 6G mreža i umjetna inteligencija, dok su s druge strane ciljevi rasta slični prošlogodišnjima, objašnjava sugovornica.
Kina je na zasjedanju odlučila povećati ulaganja u razvoj i istraživanje za 10 posto. Lani je Narodna Republika Kina prema podacima državnog statističkog ureda za te svrhe izdvojila 2,68 posto BDP-a ili nominalno gotovo 495 milijardi dolara, što je 8,3 posto više nego prethodne godine.
"Riječ je o proizvodima s kojima Kina najavljuje svoju novu fazu razvoja i koji su imuni na svakodnevna politička zbivanja u svijetu, a usput samo uspostavljaju samodostatnost na ključnim razvojnim područjima, što ih izolira od negativnih posljedica Trumpovih carina", smatra Baković.
"Zato je kinesko vodstvo na zasjedanju odlučilo povećati ulaganja u razvoj i istraživanje za 10 posto, što je ogromno", dodaje sugovornica. Lani je Narodna Republika Kina prema podacima državnog statističkog ureda za te svrhe izdvojila 2,68 posto BDP-a ili nominalno gotovo 495 milijardi dolara, što je 8,3 posto više nego prethodne godine. S obzirom na to da ove godine završava posljednji petogodišnji plan, tempo je pojačan i s aspekta usporedbe prosječnog rasta s petogodišnjim planom od 2016. do 2020., i to za 0,10 postotnih bodova. Kina je s aspekta ulaganja u tehnološka istraživanja i razvoj druga na svijetu odmah iza SAD-a.
Kineska globalizacija protiv protekcionizma SAD-a
Važno je napomenuti da su iznimno puno pažnje posvetili i privlačenju stranih izravnih ulaganja, smatra. To posebno vrijedi za jačanje ulaganja rizičnog kapitala u razvoj umjetne inteligencije, gdje država slijedi za nju važan cilj – samodostatnost.
Privlačenje inozemnih ulaganja (FDI) uz poticanje unutarnje potrošnje za stranačko vodstvo sve važniji i problematičniji cilj, jer službeni državni podaci, na koje se poziva Nikkei Asia, pokazuju da je pretprošle godine u zemlju pristiglo samo 4,5 milijarde dolara FDI-jeva. To je brojka koja je u usporedbi s prethodnom godinom za 90 posto niža i označava najnižu razinu u više od tri desetljeća. Razlog? Prekomjerni državni nadzor nad privatnim sektorom i kapitalnim tržištima.
"Država je na Sjednicama najavila i mnoge porezne olakšice te druge mjere kojima bi Kina ponovno postala atraktivna destinacija za ulaganja", kaže, ali kakve će konkretno biti, "morat ćemo još pričekati". Međutim, kineska vlada također deregulaciju kapitalnih tržišta i ekonomije koristi kao PR alat kojim se pokušava razlikovati od Trumpovog SAD-a. "Kina time želi pokazati da se zalaže za otvorenu ekonomiju i globalizaciju te se pozicionira nasuprot carinskom protekcionizmu SAD-a", ističe sugovornica.
Kina smatra da su Trumpove carine udarac u nogu, smatra poznavateljica, jer su zbog njih američko gospodarstvo i kapitalna tržišta u očima azijskih investitora postali manje atraktivni. "Na temelju stajališta azijskih zemalja, kod njih sve više raste sumnja u američki dolar i ulaganja u dionice američkih tvrtki, čime se sve više formiraju savezi koji nisu izričito protiv SAD-a, ali ne uključuju SAD. Na to upravo računa Kina", objašnjava.
"Na temelju stajališta azijskih zemalja, kod njih sve više raste sumnja u američki dolar i ulaganja u dionice američkih tvrtki, čime se sve više formiraju savezi koji nisu izričito protiv SAD-a, ali ne uključuju SAD. Na to upravo računa Kina", objašnjava Baković.
Vlada će također pristupiti jačanju ulagačke privlačnosti kineskog gospodarstva, jer će osim stranog kapitala mobilizirati i domaći. Tako je predsjednik Narodnog odbora za razvoj i reforme (Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó
Guójiā Fāzhǎn hé Gǎigé Wěiyuánhuì) Zheng Shanjie tijekom zasjedanja najavio da će Kina osnovati javno-privatni fond u vrijednosti od 138 milijardi dolara za podršku tehnološkim startupovima, poput DeepSeeka. Prednost će imati projekti iz područja umjetne inteligencije, čipova i obnovljivih izvora energije, navedeno je u priopćenju.
Poljoprivreda kao kinesko tajno oružje?
Jučer uvedene kineske carine ciljane su jer uključuju 15-postotni porez na piletinu, pšenicu i kukuruz, te 10-postotni porez na soju, svinjetinu, govedinu i voće. SAD iz Kine godišnje uvozi 16,6 posto ukupnog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Sinologinja s Filozofskog fakulteta u Ljubljani Maja Veselič je za Bloomberg Adriju rekla da poljoprivreda ima važnu ulogu u kineskoj unutarnjoj strategiji, ali i u međunarodnoj trgovinskoj strategiji. Poljoprivreda je ključna za Kinu, ali je vrlo ovisna o vanjskoj trgovini. "Mnoge države izložene su visokom uvozu poljoprivrednih proizvoda iz Kine, a da bi ih uvozili, zemlje moraju održavati ravnotežu u vanjskoj trgovini. Poljoprivreda je ključna u jačanju ili slabljenju odnosa s drugim zemljama", rekla je Veselič.
Sinologinja s Filozofskog fakulteta u Ljubljani Maja Veselič rekla je da poljoprivreda ima važnu ulogu u kineskoj unutarnjoj strategiji, ali i u međunarodnoj trgovinskoj strategiji.
Ne samo da Kina, kako tvrdi Baković, zna kako ozbiljno naškoditi SAD-u, već je na području sigurnosti hrane također relativno dobro izolirana od negativnih posljedica trgovinskog rata. To joj, prema mišljenju Veselič, omogućuje strategija koju su usvojili 2014. godine. "Tada su uveli novu nacionalnu strategiju koja, osim mjera za povećanje učinkovitosti domaće poljoprivredne proizvodnje, kao što je uvođenje visokih tehnologija u poljoprivredu, poput ubrzane dronizacije, uključuje i sustavno uključivanje u prehrambene proizvodne lance u inozemstvu", objašnjava predavačica.
Ktome treba dodati i zakup poljoprivrednih zemljišta u inozemstvu te različite oblike suradnje kineskih agropoduzeća s lokalnim proizvođačima, kao i povezivanje s industrijom prerađivačke hrane.
Međutim, trgovinski rat, u kojem će se "Kina boriti do kraja", kako je izjavio glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, nikako ne odražava jednoznačan stav Pekinga.
"Kinezi vrlo strogo razlikuju trgovinski rat od svega ostalog, jer to ne znači da Peking nije spreman surađivati s SAD-om i Zapadom na drugim područjima međunarodne politike, kao što je, primjerice, završetak rata u Ukrajini", specifičan položaj Pekinga prema SAD-u, Ukrajini i Rusiji objašnjava Baković.
.webp){kind=icon}
