Split mrzi svaku vlast, a Rijeka je prvi put okrenula leđa SDP-u

Lokalni festivali demokracije, tj. izbori u Hrvatskoj donijeli su brojna iznenađenja. Analitičari su uglavnom jednoglasni oko toga da je relativni pobjednik Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Ta je stranka pobijedila u 60 od 128 gradova zadržavši ili osvojivši u njima gradonačelnička mjesta. Najveća oporbena stranka Socijaldemokratska partija (SDP) ne može biti zadovoljna, iako je u neki gradovima ostvarila uspjeh.

HDZ je osvojio 15 županija, što je isti broj kao 2021. godine. Jedina promjena je gubitak Koprivničko-križevačke županije, koju je na lokalnim izborima osvojio SDP, i povratak na vlast u Šibensko-kninskoj županiji. Na papiru je SDP ušao u vlast u pet županija, tri više nego 2021., ali samo zbog toga što je ta stranka podržala Tomislava Tomaševića iz Možema! u Gradu Zagrebu (koji ima status županije) i nezavisnog Matiju Posavca u Međimurskoj županiji. Gledajući prema sudjelovanju u vlasti, SDP je tek šesta stranka po broju osvojenih županija, nakon HDZ-a (15), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU, 10), Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS, sedam), Hrvatske seljačke stranke (HSS, šest) i Domovinskog pokreta (DP, šest).

No glavni razlog zbog kojeg je proglašena pobjeda HDZ-a i poraz SDP-a su gradovi, posebno Rijeka i Split. Iako je SDP dobio gradonačelnika Pule, izgubio je Rijeku, grad koji se smatrao glavnom utvrdom te stranke u Hrvatskoj. Prvi put od stjecanja nezavisnosti Hrvatske i uspostave višestranačja gradonačelnik Rijeke neće dolaziti iz redova SDP-a, a to je posebno velik udarac za tu stranku. HDZ-ov najveći trijumf je dolazak na vlast u Splitu rušenjem bivšeg gradonačelnika Ivice Puljka, jednog od najvećih kritičara te stranke. Teško je predvidjeti kako će novi gradonačelnici vladati do sljedećih lokalnih izbora, ali se uvidom u proračune Rijeke može vidjeti kakve je gradske financije ostavio SDP-ov gradonačelnik Marko Filipović novoj gradonačelnici Ivi Rinčić i kakve će gradske financijske u Splitu dočekati HDZ-ovog Tomislava Šutu.

Zadnjih nekoliko godina bilo je kaotično u praktički svakom pogledu, pa treba neke stvari pojasniti prije analize. Uspoređuju se 2021. i 2024. godina jer je 2020. zbog pandemije bila neobična godina, a proračuni za 2025. će se sigurno mijenjati.

Nakon pandemijske 2020. uslijedio je veliki oporavak ekonomije Hrvatske, pa je kumulativni rast BDP-a bio jedan od najvećih u Europskoj uniji (EU). To podrazumijeva i veliki rast plaća, a samim time i prihoda od poreza na dohodak. On je već godinama primarno prihod lokalnih grana vlasti, tj. 74 posto gradova i općina, 20 posto županija, a šest posto za decentralizirane funkcije i kao takav čini najveći dio prihoda lokalnih jedinica.

Plaće su tijekom 2021., 2022., 2023. i 2024. rasle puno brže od povećanja osobnih odbitaka kojima se smanjuje porezna osnovica, pa su iznosi poreza na dohodak koje plaćaju građani rasti i apsolutno i relativno.

Split se počeo jako zaduživati

To je gradove i općine stavilo u ugodnu poziciju po pitanju proračunskih prihoda, koji su rasli po dvoznamenkastim stopama. To vrijedi za sve gradove i općine u Hrvatskoj, pa tako i za Split odnosno Rijeku. S obzirom na tu situaciju bilo bi jako čudno i znak potpune fiskalne neodgovornosti da je neki od gradova imao problema s uravnoteženjem proračuna. Ipak, u interesu transparentnosti i informiranosti građana je da se podvuče crta prije dolaska na vlast novih stranaka/gradonačelnika u Splitu u Rijeci.

Split je specifičan grad koji voli pokazivati prijezir prema bilo kakvoj vlasti, što se ogleda u činjenici da od kraja Jugoslavije nitko nije uspio osvojiti dva gradonačelnička mandata. To je sušta suprotnost Zagrebu i Rijeci, kojima su 20 godina vladali isti gradonačelnici, Milan Bandić u Zagrebu, a Vojko Obersnel u Rijeci.

Tako je i Puljak iz stranke Centar uspio ostati samo jedan mandat na vlasti u Splitu. Novi gradonačelnik je HDZ-ov Šuta.

Na primjeru Splita može se odmah vidjeti snažan rast prihoda zadnjih godina, za 71,19 posto između 2021. i 2024. To osigurava snažnu financijsku poziciju, dodatni rast prihoda za financiranje komunalnih projekata i financiranje javnih institucija.

Rast prihoda proračuna Splita sa 158,32 milijuna eura 2021. na 271,03 milijuna eura 2024. su bivšem gradonačelniku Ivici Puljku ostavili dovoljno manevarskog prostora. Rashodi su rasli manje, sa 168,49 milijuna eura 2021. na 277,31 milijun eura, tj. 64,58 posto. Samim time je godišnji manjak bio manji 2024. nego 2021. a još bolja vijest je da su u godinama između prihodi bili veći od rashoda, što omogućuje da se 1,80 milijuna eura viška prebaci u sljedeću godinu.

No 2024. Split se jako zadužio. Obveze za kredite i zajmove iznose 29,39 milijuna eura i veći su za 226 posto u odnosu na kraj 2023. Od toga se 28,48 milijuna eura odnosi na sam Grad Split, a 903 tisuće eura na proračunskog korisnika Javnu ustanovu Športski objekti – Split.

U travnju ove godine je na sjednici gradskog vijeća Grada Splita izglasano će se zaduži 79 milijuna eura za više kapitalnih projekata, pa će se očito trend povećanja zaduženja nastaviti.

Zaključno, HDZ-ov Tomislav Šuta naslijedit će stabilno financijsko stanje od prošlog gradonačelnika Ivice Puljka, ali trend velikog zaduživanja koji je počeo 2024. može stvoriti probleme.

Fiskalna stabilnost Rijeke

Nova gradonačelnica Rijeke naslijedila je još bolju financijsku situaciju. Prihodi konsolidiranog proračuna su 2024. iznosili 192,33 milijuna eura, 80,28 posto više nego 2021. kada su iznosili 106,68 milijuna eura. Rashodi su rasli za 82,19 posto, sa 101,27 milijuna eura na 184,5 milijuna eura, ali su ostali manji od prihoda. Ostvaren višak od 7,83 milijuna eura u 2024. nastavak je trenda ostvarenja godišnjeg suficita, pa će nova gradonačelnica imati dodatnih 25,26 milijuna eura viškova prihoda iz prijašnjih godina na raspolaganju u 2025. i dalje.

Poprilično komotna situacija i dobra fiskalna politika bivšeg gradonačelnika, SDP-ovog Marka Filipovića, koji je 2021. naslijedio manjak od 18,55 milijuna eura i pretvorio ga u višak od 17,43 milijuna eura do 2024. Dakako, u tome mu je velika pomoć bio rast plaća koji je punio gradski proračun većim prihodom od poreza na dohodak, ali je pohvalna fiskalna disciplina.

Troškovi otplate zajmova se 2025. planiraju na 4,58 milijuna eura i trebali bi ostati na sličnoj razini 2026. i 2027., što ne bi trebalo bitnije narušiti financijsku održivost. Od novonajavljenih zaduženja u 2025. treba izdvojiti odobrenje gradskoj tvrtki Vodovod i kanalizacija u iznosu od 30 milijuna eura za nastavak poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka.

U globalu se s aspekta održivosti gradskih financija nova gradonačelnica Iva Rinčić nema što žaliti jer je naslijedila stabilnu situaciju.

Uravnoteženje proračuna bilo je lako zbog rasta plaća i EU-ovih fondova

Može se zaključiti da nova vlast i u Rijeci i u Splitu preuzima dobro stanje s javnim financijama. Više u Rijeci nego u Splitu, koji je 2024. počeo veliki val zaduživanja.

Zasad Splitu to neće biti problem jer proračunski prihodi nastavljaju rasti, iako nešto slabijim tempom, ali kako se radi o financijskim obavezama na nekoliko godina, onda uvijek postoji rizik izbijanja veće ekonomske krize, nalik onoj iz 2008. Nagli rast zaduživanja zabrinjavajući je, jer se prema dokumentu "II. Izmjene i dopune proračuna Grada Splita za 2025. s projekcijama za 2026.–2027. godinu" planira neto zaduživanje od 118,61 milijun eura, 54,98 milijuna eura više nego 2024. godine.

Velika pomoć proračunima gradova i općina u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i Rijeci te Splitu, fondovi su EU-a, ali trenutno financijsko razdoblje završava 2027., nakon čega će Hrvatska imati pravo na povlačenje manje novaca iz fondova jer se približila prosjeku razvijenosti EU-a.

Stabilne javne financije važne su za cijelo gospodarstvo. Zadnjih nekoliko godina financijsko planiranje gradovima i općinama bilo je maksimalno olakšano zbog velikih prihoda uslijed rasta plaća (porez na dohodak) i EU-ovih fondova. No to neće trajati vječno. Već sada rast plaća usporava, a kraj izdašnog financijskog razdoblja EU-a za Hrvatsku bliži se kraju. Nove vlasti trebaju se pripremiti na te promjene.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar