Sukob Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u petak navečer bio je uvertira u vikend pun važnih političkih pitanja za Europu. Kako će se nastaviti prekooceanska suradnja, ali i kako doći do pravednog kraja rusko-ukrajinskog sukoba nakon što su predsjednici SAD-a i Ukrajine zaoštrili odnose? Umjesto potpisivanja sporazuma o mineralima koji je trebao biti korak prema primirju, Trump i Zelenski su se u petak razišli u lošim odnosima i bez dogovora, a njihov je razgovor bio "neugodan za gledati", prema riječima britanskog premijera Keira Starmera.
Većina europskih čelnika kroz vikend je poslala jasnu poruku podrške Ukrajini i njihovom predsjedniku. Zelenski se u subotu vratio u Europu, odnosno sletio u London. Odmah po dolasku se sastao s britanskim premijerom koji mu je iskazao podršku i kazao da će Velika Britanija ostati s Ukrajinom "koliko god bude potrebno". Dan kasnije, u Londonu su im se pridružili i ostali europski čelnici okupljeni na važnom summitu čiji je glavni fokus bio je stvaranje zajedničkog plana za europsku obranu te pitanje Ukrajine. Starmer, koji je bio domaćin summita, kazao je daljnji fokus razvoj "koalicije država voljnih braniti dogovor u Ukrajini i jamčiti mir".
U Londonu se pričalo i o povećanju izdvajanja sredstava za obranu, što je ključno pitanje posebice zbog straha da će SAD smanjiti ili ukinuti svoju pomoć Ukrajini. Ona je do sada bila najveća pomoć Ukrajini, dok ju od europskih zemalja prate Velika Britanija i Njemačka. A tko će dalje financirati Ukrajinu ako se SAD povuče? Doduše, zemlje svijeta već su krenule pojačano ulagati u obranu s obzirom na to da su mirna vremena očito gotova.
Ipak, ako umjesto o političkim sukobima više volite razmišljanje o budućnosti i to onoj u kojoj živite nešto bolje od prosječnog penzionera u Hrvatskoj, možda biste trebali razmisliti o ulaganju paneuropski osobni mirovinski fond (PEPP).
Ako ste mlađi od 55 godina zaboravite treći mirovinski stup, PEPP nudi veće povrate
U Hrvatskoj ćete nakon 40-ak godina radnog staža i redovnih uplata u mirovinski fond kao nagradu dobiti čekanje smrti u siromaštvu. Zvuči malo grubo, ali je tako. Zato valja razmisliti o alternativama, a zasad jedina "službena" konkurencija dobrovoljnim otvorenim mirovinskim fondovima (DMF) paneuropski je osobni mirovinski fond (PEPP).
Svijet se naoružava, vojni troškovi država drastično rastu
Razdoblje mira je na zalasku. Broj i intenzitet sukoba se ponovno povećava, a to je većinu država svijeta nagnalo da se naoružavaju. Samo su troškovi obrane članica EU-a između 2021. i 2024. narasli za 30 posto. To je tek početak, jer sam EU predviđa da će narasti za dodatnih 100 milijardi eura (korigirano za inflaciju) do 2027. godine. To nije ugodna vijest, ali stvara goleme prilike za vojnu industriju.
Summit u Londonu: Vrijeme je za jačanje i ujedinjenje
Nakon što je sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog doveo do zaoštravanja odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, sve oči u nedjelju su bile uprte u London u kojem je održan summit europskih čelnika. Iz Londona je poslana podrška Ukrajini te apel za jačanje europske obrambene politike, a Keir Starmer, britanski premijer i domaćin summita, je istaknuo da je glavni cilj omogućiti Ukrajini dobru pregovaračku poziciju za mirovne pregovore koji bi doveli do kraja sukoba s Rusijom.
Tko će financirati Ukrajinu ako Trump povuče ručnu kočnicu?
Očekuje se da će administracija Donalda Trumpa, nakon sukoba sa Zelenskim, smanjivanjem ili čak ukidanjem podrške pojačati pritisak na Ukrajinu da prihvati sve nepravednije uvjete primirja. Iako su stvarni iznosi američke pomoći niži od onog što ističe Trump, istina je da bi bez SAD-a Ukrajina pala pred vojnom mašinerijom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Slijedi…
Odnosi Ukrajine i SAD-a, kao i Europe, nastavit će biti glavni fokus geopolitičkih događanja, ne samo u ponedjeljak, već cijeli tjedan. Osim toga, ovaj tjedan donosi niz važnih ekonomskih pokazatelja koji bi mogli utjecati na tržišta i gospodarska kretanja u Europi.
U ponedjeljak Eurostat donosi podatke o inflaciji u eurozoni za veljaču, dok Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za 2025. godinu. Kretanje inflacije ključno je za buduće odluke Europske središnje banke (ECB) o monetarnoj politici, osobito u kontekstu visoke neizvjesnosti na globalnim tržištima.
.webp){kind=icon}
