Svijet o Trumpu, Studenac na burze, a mi o hakerima u HEP-u

Trump, Trump i Trump. Nemoguće je proteklog tjedna bilo pobjeći od američkih predsjedničkih izbora, no usprkos tome što je pažnja javnosti i medija bila usmjerena u glasačke listiće američkih građana, nije nedostajalo i drugih događaja. Studenac je i službeno objavio kako ide na burzu, i to ne jednu, nego dvije, Fed je srezao kamate, prestao je štrajk u Boeingu, pregledali smo kakva je situacija u hrvatskom gejmingu i može li se naš energetski sustav obraniti od hakerskih napada, ispitali smo što se krije iza zavodljivih cijena s Temua te podsjetili na obećanja Mate Rimca.

Za početak ipak tema tjedna, pa i mjeseca: Donald Trump pobijedio je na američkim izborima i od iduće godine počinje mu novi četverogodišnji predsjednički mandat. Cijeli svijet pratio je objavu rezultata i iako su predizborne ankete davale blagu prednost Kamali Harris, u Bijelu kuću vraća se čovjek koji se posljednjim svojim boravkom tamo nije baš pokazao izuzetne liderske sposobnosti.

Usprkos anketama, hrvatske su kladionice pravilno predvidjele pobjednika dajući Trumpu veće šanse nego Harris, a oni hrabri koji su se kladili na Trumpa mogli su na svakih 10 uloženih eura zaraditi pet. Istovremeno, domaće je tržište kapitala ostalo ravnodušno na Trumpovu pobjedu. Burzovni indeks Crobex tek je blago potonuo ponešto nakon što su objavljeni rezultati.

Najbogatiji još bogatiji

Bitno je drukčija situacija bila na globalnim burzama. Zahvaljujući skoku cijena dionica radi nade investitora kako će Trumpov mandat donijeti i skok američke ekonomije, deset najbogatijih ljudi svijeta dodatno je u samo jednom danu podebljalo svoje račune za više desetaka milijardi dolara. Reakcija burzi jasno je pokazala ekonomska očekivanja investitora od Trumpove vladavine, no njegov prethodni mandat pokazao je kako se u ostalim sferama može očekivati svašta, a ponajmanje nastavak dosadašnjih američkih politika.

Kad su u pitanju posljedice Trumpove pobjede po Hrvatsku, zasad se čini kako ćemo biti daleko od epicentra političkog potresa. Relativno nizak izvoz u Sjedinjene Američke Države štiti nas od eventualnog efekta novih carina, no u pitanje bi mogao doći iznos naših ulaganja u obranu.

Kamala Harris priznala je gubitak na izborima | Al Drago/Bloomberg

 

Trump je u kampanji obećavao kako će ojačati američku ekonomiju. Nevezano uz njegova obećanja, dobrodošao poticaj američkom gospodarstvu stiže ovog tjedna i iz Washingtona i sa zapadne obale SAD-a. U Saveznim rezervama (Fed) donijeli su očekivanu odluku o rezanju referentnih kamatnih stopa za četvrtinu postotka. Na drugoj strani SAD-a tridesetak tisuća radnika Boeinga koji su štrajkali gotovo dva mjeseca odlučilo je kako će prihvatiti najnoviju ponudu menadžmenta koja uključuje i rast plaća od 38 posto.

I dok se američki aviomehaničari vraćaju na posao, posla će biti i za hrvatske i poljske investitore. Dugoočekivana javna ponuda dionica Studenca i izlistavanje na Zagrebačku te Varšavsku burzu dobila je ovog tjedna i službenu objavu. Trgovački lanac s 1.400 lokacija u Hrvatskoj i Sloveniji će kroz ponudu novih dionica pokušati namaknuti svježih 80 milijuna eura kapitala, a ulagači će moći kupiti i postojeće dionice koje su u vlasništvu poljskog private equity fonda.

Ronaldovo klizalište

Slučaj Studenca pokazuje kako su poljski financijaši vidjeli priliku na hrvatskom tržištu maloprodaje, no od domaćeg su energetskog tržišta odustali norveški ulagači. Statkraft, norveški energetski div, objavio je kako prodaje svoj portfelj u Hrvatskoj, ali i Nizozemskoj te Indiji. Kao razloge su naveli "ograničeni investicijski kapital" kompanije.

Strane investicije u Hrvatsku uvijek dobijaju puno pažnje, ali se premalo čuje o tome kad hrvatski poduzetnici svoj biznis šire u inozemstvu. Jedan od takvih uspješnih primjera je i tvrtka NB7 koja pod brendom Ice Wonderland projektira i gradi privatna klizališta. Posluje u desetak europskih država, a klizalište su gradili čak i za obitelj nogometaša Cristiana Ronalda.

Ekipa iz Ice Wonderlanda ispunjava sve želje kad su u pitanju klizališta, a mi smo pogledali koliko od svojih obećanja je ispunio Mate Rimac. Niz kontradikcija kroz godine opravdano diže sumnju u ostvarivost planova ovog poduzetnika kad su u pitanju robotaksiji koji su se, u slavnoj najavi, na zagrebačkim ulicama trebali pojaviti već ove godine.

Robotaksiji bi svakako trebali biti otporni na hakiranje, a mi smo se upitali može li se domaći energetski sustav obraniti od sličnih napada. Savjetovali smo se sa stručnjacima iz područja kibernetičke sigurnosti, a iz Hrvatske elektroprivrede, usprkos tome što su jesenas obznanili kako se dnevno suočavaju s 30-ak kibernetičkih incidenata, nam nisu ništa odgovorili. Možda im je krepao e-mail.

Kibernetička sigurnost postaje sve važnija | Depositphotos

 

Računalni hakeri vrlo su često i aktivni gejmeri, a pogled na domaći gejming sektor otkrio nam je kak je trend rasta na tom tržištu usporen, i čini se da hrvatsko tržište stagnira. Usprkos tome, više od 50 posto tvrtki iz sektora ipak bilježi rast prihoda.

Sektor računalnih igara u posljednjih je dvadeset godina postao vrlo ozbiljan svjetski biznis, a ozbiljno se gejmingom bave i potrošači koji su spremni izdvojiti poprilične iznose za svoj hobi ili profesionalni angažman. Usprkos skoku popularnosti tog tipa zabave neka pitanja i dalje nisu riješena. Jedno od onih na koje se i dalje traži odgovor je što se događa s digitalnom imovinom, u koju neki mogu investirati tisuće dolara, nakon što njen "vlasnik" umre.

Umiranje nije jeftino

U duhu s tim pitanjem i prošlotjednim Danom mrtvih došli smo do zaključka kako život u Hrvatskoj možda jest poprilično skup, ali ni umiranje nije jeftino. Ugrubo, za najskromniji pogreb u manjim mjestima možete potrošiti i manje od tisuću eura, za prosječan sprovod primjerice u Zagrebu, trošak se kreće oko dvije tisuće eura i to ako ste sretnik pa već imate grobno mjesto. Međutim, gornja granica može se popeti i na nekoliko stotina tisuća eura s kupnjom grobnice.

Nju se možda ne može kupiti na u posljednje vrijeme vrlo popularnoj šoping platformi Temu, ali se može štošta drugo. Vrlo jeftina kineska e-trgovina velik je mamac za kupce, ali iza zavodljivih cijena može se kriti upitna održivost i transparentnost proizvođača.

Kako je upravo trgovina s Kinom omiljena meta novoizabranog američkog predsjednika, možda ipak treba iskoristiti priliku dok je kupovina preko Temua još uvijek jeftina. Ishod ovotjednih američkih izbora ponovo je podsjetio kako se može očekivati svašta.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar