Internet kaže da je najskuplji predmet kupljen u nekoj videoigri stajao šest milijuna dolara, a to dovoljno govori koliko se novca vrti među gaming entuzijastima. No što se događa sa svim tim virtualnim blagom kada neki igrač umre? Dok nekretnine, automobili ili kolekcije umjetnina koje ljudi kupuju tijekom života pod normalno ulaze u njihovu ostavštinu, priča nije tako jednostavna kada se radi o imovini koju tijekom života osiguraju zaljubljenici u svijet videoigara, zato smo tu temu malo detaljnije istražili.
A kad smo već kod gaminga, bacili smo oko na poslovanje domaće industrije videoigara kojoj ide sasvim pristojno.
Naravno, ne možemo zaobići ni narančastog slona u sobi. Zato smo analizirali što će nova vladavina Trumpa donijeti Hrvatskoj i svijetu u gospodarskom i političkom pogledu.
Što se ekonomije tiče, našu zemlju američki protekcionizam neće previše uzdrmati jer ionako slabo izvozimo na tamošnje tržište, ali Trump bi nas mogao nagaziti zbog slabe potrošnje na vojsku.
Ankete su pokazale da je većina američkih birača na predsjedničkim izborima bila motivirana upravo vlastitom ekonomskom situacijom pa će biti zanimljivo vidjeti kako će im sjesti nova porcija trickle down kaše koju su si skuhali.
Kad 'game over' postane stvarnost: Što se događa s bogatstvom gamera nakon smrti?
Iako neki gaming i dalje doživljavaju samo kao igru, u pozadini ove industrije stoje ozbiljne vrijednosti. Profesionalni igrači mogu zarađivati više od 100 tisuća dolara godišnje, a kolekcije igrica koje skupljaju i popratni dodaci koje posjeduju često imaju nevjerojatne vrijednosti. Zbog toga nije čudo da se sve češće postavlja pitanje što se s takvom imovinom događa nakon smrti njezinog vlasnika, odnosno gamera?
Kako su se globalni izazovi odrazili na hrvatski gaming sektor?
Iako se globalno ispuhao uspon gaming industrije te unatoč globalnim izazovima, u Hrvatskoj industrija videoigara i dalje može biti zadovoljna. Sektor ima sve veći broj zaposlenih, a domaće tvrtke pokazuju stabilnost i optimizam.
Trump nije ekonomska prijetnja Hrvatskoj, ali bi nas mogao kazniti zbog slabih ulaganja u vojsku
Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u ozbiljno će uzdrmati svjetsku geopolitičku scenu. Njegovi tvrdi stavovi o gospodarstvu, imigraciji, NATO-u i ratu u Ukrajini mogli bi rezultirati preslagivanjem međunarodnih odnosa u kojima će neki stradati više, neki manji, dok će nekolicina profitirati.
Hrvatska u toj priči ne treba previše strahovati. Sigurnost nam prije svega pruža činjenica da slabo izvozimo u Ameriku pa nas uvođenje novih carina i tarifa neće previše pogoditi, jedino što bi nas moglo dovesti u nemilost novog/starog predsjednika SAD-a je nedovoljna potrošnja na vojsku.
Trump je pobijedio. Što sad?
Ekonomija kao glavni motiv pri glasanju na američkim izborima djeluje neočekivano. Stopa nezaposlenosti u SAD-u je 4,1 posto, gospodarstvo je u trećem kvartalu raslo po godišnjoj stopi od 2,8 posto, a inflacija je bila na 2,4 posto. Sve brojke s kojima bi, mada bi možda mogle biti i za nijansu bolje, bilo tko mogao biti zadovoljan. Posebno ako živi u jednoj od najbogatijih država svijeta.
No ono što je nagnalo birače da svoj glas poklone Trumpu zasigurno nisu makroekonomske brojke, već zabrinutost za vlastite financije. A u tome je nemoguće izbjeći jaz koji već desetljećima sve više dijeli (sve) siromašnije i (sve) bogatije građane SAD-a.
Slijedi…
Fed danas odlučuje o kamatnim stopama, kao i Banka Engleske (BOA).
Državni zavod za statistiku (DZS) će nam donijeti presjek ovogodišnje turističke sezone kroz brojke o broju dolazaka i noćenja u Hrvatskoj.
.webp){kind=icon}
