Šefu NBL-a krenula je suza, a mogla bi i hrvatskim građanima. Iz energetske doline suza možda nas izvuče Dolina vodika Sjeverni Jadran, dok se pak državno subvencioniranje kineskog gospodarstva prelijeva na veću potražnju za metalima. Dok se na toj kontinentalnoj razini EU bori s Kinom, na domaćoj sceni također imamo sličnu bitku konkurenata, samo u lokalnoj verziji.
Iskustvo nas uči da kad u Hrvatskoj poskupi gorivo, odmah poskupi i sve ostalo, od kruha do bijele tehnike. To smo u više navrata osjetili na svojoj koži, ali ministar financija Marko Primorac nas uvjerava da će ovaj put biti drugačije.
Gorivo je od ponedjeljka poskupjelo, doduše samo za par centi, ali zato nas od početka ovog mjeseca čeka najavljeno dizanje cijena svih drugih energenata. Ukupno će struja, plin i toplana skočiti za deset posto, u dvama valovima. "Ne očekujemo da će se zbog toga povećati inflacija jer energenti nisu jedini troškovi s kojima se suočavaju poslodavci", poručuje Primorac. Eh da su ga barem poslodavci čuli prijašnjih godina, ali nisu, a vrlo vjerojatno neće ni sada.
Analiza Bloomberg Adrije pak ukazuje da se stimulus koji građevinari dobivaju u Kini prelijeva na veću potražnju za metalima, prvenstveno bakrom, kojem je cijena u rujnu porasla za deset posto.
Bloomberg
Također raste cijena aluminija, a taj trend bi se, prema našim analitičarima, mogao nastaviti i kroz cijelu iduću godinu.
Ako vam je neka utjeha, cijene energenata rastu u cijeloj regiji, a mi smo analizirali u kojoj zemlji i za koliko. I tako će već teško ranjeni novčanici građana uskoro pretrpjeti još jedan udar, a ostaje nam samo nadati se da će nas iz energetske doline suza izvući Dolina vodika Sjeverni Jadran. Riječ je o ambicioznom projektu Hrvatske, Slovenije i talijanske regije koji je još u povojima, ali obećava.
Na najvišoj razini će se, čini se, morati riješiti i kaos u Jadroliniji. U srijedu je pala još jedna rampa na njihovom trajektu, nakon što je u sličnom incidentu u kolovozu poginulo troje mornara. Sada se nameće pitanje kad će pasti proverbijalna rampa Andreju Plenkoviću koji je dosad štitio predsjednika uprave Jadrolinije Davida Soptu.
Blaž Brodnjak | STA
Nekima se smrkne, nekima svane. Nova Ljubljanska banka vratila se na mala vrata na hrvatsko tržište nakon 33 godine. "Suze su krenule, suze ponosa", rekao je za Bloomberg Adriju predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak koji je u srijedu govorio kao panelist na hrvatsko-slovenskom forumu "Tržišta kapitala 2024. godine". Nećemo otvarati stare rane domaćih deviznih štediša opet pretresajući cijelu situaciju s NLB-om, samo ćemo reći da podržavamo Brodnjaka u poruci da se problem neisplate štednje treba riješiti na međudržavnoj razini.
U Hrvatsku je stigao i Jabil koji je otvorio pogon u Osijeku, iz pogona će izlaziti rješenja za autoindustriju, promet i medicinu. Spar Hrvatska pak planira nastavak rasta. Oni su u utorak otvorili novi logistički centar, a njihov predsjednik uprave Helmut Fenzl nam je kazao kako su s prošlogodišnjim poslovanjem jako zadovoljni jer imaju najveći skok među prvih deset trgovaca u Hrvatskoj, a u tom tonu nastavili su i u prvoj polovici ove godine. Dodatan udar, čini se, čeka i iznajmljivače. Njih bi, naime, nova DAC7 direktiva Europske unije (EU) trebala istjerati iz sive zone na porezni čistac.
Dok iznajmljivače tuče birokracija, Luku Ploče uzdrmalo je djelovanje više sile. Katastrofalne poplave u BiH uništile su prometnu infrastrukturu koja ih povezuje s tamošnjim klijentima, ali naši analitičari kažu da ih to neće značajnije pogoditi.
Pozabavili smo se i začuđujuće živahnim tržištem korporativnih obveznica u Hrvatskoj. Trenutno ih se u optjecaju nalazi 70-ak koje je izdalo 60-ak kompanija, a ukupna nominalna vrijednost im je 1,22 milijarde eura. Iskustva pojedinih kompanija poput Ine ili Atlantic grupe pokazuju kako one, uz povoljne uvjete na tržištu, mogu biti ravne dobitku na lutriji. Istražili smo i kakvo je stanje s vjetroelektranama u Hrvatskoj i regiji. Trenutno smo lideri među zemljama u okruženju, ali za brži razvoj u cijeloj Adria regiji potrebna su veća ulaganja.
"Drugovi, mi smo za demokraciju, ali ne da svatko priča što hoće", citat koji se pripisuje najvećem sinu naših naroda i narodnosti praktički je parafrazirala šefica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen poručivši da je "Europa otvorena za konkurenciju, ali ne za utrku prema dnu" kako bi opravdala dizanje carina na kineske električne automobile do 35 posto.
U svjetlu tog najnovijeg europskog pokušaja gušenja konkurenata s Dalekog istoka naš istraživački centar analizirao je poslovanje njemačkog automobilskog diva Volkswagena. Ističu kako je VW savršen primjer kolektivnih problema europske automobilske industrije, a oni su dobrim dijelom posljedica legislativnih lutanja Europske unije. Naime, regulatorni pritisci naveli su većinu proizvođača da svoje proizvodne portfelje preorijentiraju prema električnim vozilima, koji se sada sve slabije prodaju zbog visokih cijena.
Bloomberg
Paradoksalno je da se upravo te visoke cijene želi zaštititi novim carinama, dok s druge strane tvornice kontinentalnih proizvođača rade daleko ispod kapaciteta, a najavljeno je i tisuće otkaza kako bi se smanjili troškovi. Da skratimo – zelena tranzicija na kojoj EU inzistira morat će biti skupa, a ceh će na kraju platiti sami Europljani, bilo radnim mjestima ili kroz subvencije i carine.
No nije sve što dolazi iz EU-ove kuhinje besmisleno, naprotiv. Donosimo priču o domaćoj tvrtki koja se upravo zahvaljujući jednoj europskoj instituciji probila na globalnu scenu. Riječ je o kompaniji INsig2 koja je će kroz tri ugovora s Uredom Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF) prihodovati oko 17 milijuna eura za edukaciju europskih istražitelja na području digitalne forenzike. "Trebaju ih se bojati svi s nepoštenim namjerama", poručuje direktor tvrtke INsig2 Goran Oparnica koji nam je ispričao kako je došlo do toga da jedna relativno mala domaća firma obrazuje stručnjake o kojima ovisi kibernetička sigurnost cijelog kontinenta.
A dok se na toj kontinentalnoj razini EU bori s Kinom, na domaćoj sceni također imamo sličnu bitku konkurenata, samo u verziji za siromašne. Pričamo o plinskom ratu između Gradske plinare Zagreb i Međimurje plina. Proučili smo što on donosi potrošačima, a što samim opskrbljivačima.
Depositphotos
Svi znamo da su na trulom zapadu alkohol i cigarete izrazito skupi kako bi se smanjila njihova potrošnja (a i napunila državna blagajna). Čini se da se u tu politiku ugledala hrvatska vlast, samo po pitanju hrane. Naime, studije pokazuju kako smo među najdebljim narodima u Europi, pa se naša Vlada, uz pomoć AZTN-a koji je slijep kraj zdravih očiju i trgovaca koji se igraju kartela, protiv pretilosti bori bezobrazno visokim cijenama hrane. No ima spasa i za imućne koji neće smanjiti konzumaciju zbog inflacije. Njima će pomoći sve veći broj lijekova za mršavljenje za kojima vlada pomama kakva nije viđena još od pojave Viagre. Kako i ne bi kad istraživanja pokazuju da su iznimno učinkoviti s minimalnim nuspojavama. Zato i poprilično koštaju, što farmaceutskoj industriji donosi milijarde.
.webp){kind=icon}
