Opće

Sve je spremno za početak sportskog spektakla u Parizu, u igri ozbiljan novac

Autor: Martina Raguž

26. srpanj 2024, 06:01

Francuska prijestolnica mogla bi ugostiti čak 1,85 milijuna gledatelja Olimpijskih igara

Hoteli u Parizu morali smanjiti cijenu noćenja zbog slabe potražnje

Hrvatsku će u Parizu predstavljati 73 sportaša, 58 muških i 15 ženskih predstavnika

Sve je spremno za početak sportskog spektakla u Parizu, u igri ozbiljan novac

Bloomberg

Martina Raguž

U petak u 19:30 sati službeno bi trebale započeti Ljetne olimpijske igre (OI) u Parizu, koje će trajati do 11. kolovoza. U petak ujutro trebala bi krenuti natjecanja u streljaštvu, što je uobičajeno na dan otvaranja. Još u srijedu počeo je muški nogometni turnir s utakmicama Uzbekistana i Španjolske te Argentine i Maroka, čime je sportski spektakl u Parizu započeo prije formalnog otvorenja.

Olimpijske igre u Parizu 2024. godine mogle bi generirati dugoročni gospodarski poticaj od čak 11,1 milijarde eura, prema studiji koju su naručili organizatori igara u skladu s novim olimpijskim načelom fiskalne štednje, a prenosi Bloomberg.

Ekonomske aktivnosti povezane s organizacijom događaja mogle bi iznositi oko 4,58 milijardi eura, utjecaj izgradnje oko tri milijarde eura, a doprinos turizma bi u najoptimističnijim scenarijima mogao doseći 3,56 milijardi eura.

Eiffelov toranj uoči Olimpijskih igara | Depositphotos
 

Studija, koju je u utorak objavio pariški Centar za pravo i ekonomiju sporta, navodi da vremenski okvir od 17 godina obuhvaća fazu planiranja do razdoblja "naslijeđa" koje završava 2034. godine.

Također, u izvještaju je predviđen "nizak ukupni učinak" od 6,7 milijardi eura i srednji scenarij od 8,99 milijardi eura. Naglašeno je da te brojke ne predstavljaju cjelovitu analizu troškova i koristi te procjene ukazuju na različite moguće ekonomske utjecaje, ovisno o različitim scenarijima i razinama aktivnosti povezanim s organizacijom i izvedbom Olimpijskih igara.

Potražnja manja od očekivane

Prema studiji, Pariz može očekivati ​​ugostiti negdje između 1,34 i 1,85 milijuna gledatelja tijekom Igara.

To bi stvorilo izravan učinak na turizam od čak 1,52 milijarde eura tijekom događaja. Bloomberg News je prošlog mjeseca izvijestio da je potražnja za iznajmljivanjem luksuznih stanova tijekom dva tjedna Igara manja nego što su mnogi očekivali.

Cijena smještaja u Parizu u prosjeku je 313 eura po noći između 26. srpnja i 11. kolovoza, što je pad od 41 posto. Hotelske cijene u Parizu za razdoblje Olimpijskih igara krajem prošle godine bile su tri puta veće od uobičajenih ljetnih cijena. 

Također, još u veljači ove godine cijene su bile više nego inače, ali nisu dosegle vrtoglave iznose koje je sugerirao rani skok, osobito zbog mogućnosti najma privatnog smještaja. Francuski ured za turizam izvijestio je o kontinuiranom smanjenju cijena noćenja s prosječnih 800 eura u rujnu prošle godine do 500 eura u travnju ove godine.

Hotelski smještaj u Parizu | Bloomberg
 

"Imamo 160 tisuća soba u pariškoj regiji, što je više nego što je London imao 2012. godine. Dakle, imamo ono što je potrebno da ugostimo sve. Ono s čim uspoređujemo je London 2012., gdje su hoteli u Londonu bili vrlo skupi na početku i morali sniziti cijene", rekao je u travnju za Independent Christophe Decloux, glavni direktor za turizam u pariškoj regiji.

Hrvatska na OI-ju

Hrvatsku će na Olimpijskim igrama u Parizu predstavljati 73 sportaša, od čega 58 muških i 15 ženskih predstavnika iz 16 sportova.

U Parizu će nas predstavljati dva ekipna sporta, 14 rukometaša i 13 vaterpolista te devet predstavnika u atletici i šest jedriličara. Također, u Parizu su i dva naša gimnastičara, po jedan biciklist i boksač, petorica veslača, tri predstavnika u džudu, dva u kajaku i kanuu, po troje u taekwondou, plivanju i streljaštvu, te po četvero u stolnom i običnom tenisu.

Medalje na Olimpijskim igrama u Parizu | Bloomberg
 

Od svog prvog samostalnog nastupa u Barceloni 1992. godine, Hrvatska je na Ljetnim olimpijskim igrama osvojila ukupno 41 medalju, od toga 14 zlatnih.

Najuspješniji hrvatski olimpijski nastup bio je u Rio de Janeiru, gdje su naši sportaši osvojili 10 medalja, od čega pet zlatnih.

Od osamostaljenja, pod hrvatskom zastavom samo se četiri hrvatska sportaša mogu pohvaliti s trima olimpijskim medaljama. Jedan od njih je rukometni vratar Venio Losert, koji je od Atlante preko Atene do Londona čuvao hrvatski gol i osvajao odličja. Preostala trojica su veslači. Braća Martin Sinković i Valent Sinković (srebro u četvercu na pariće u Londonu, zlato u dvojcu na pariće u Riju i zlato u dvojcu u Tokiju) te Damir Martin koji ima dva srebra i broncu. U Parizu se Sinkovićima i Martinu pruža šansa za rekordno četvrto odličje.

Čišćenje Sene od 1,38 milijardi eura

Jedno od glavnih pitanja tijekom priprema Igara bilo je sigurnost ceremonije otvaranja koja će se održati na rijeci Seni. Umjesto održavanja svečanosti na olimpijskom stadionu, čamci će prevoziti sportaše niz rijeku Senu pokraj znamenitosti poput Eiffelovog tornja i katedrale Notre-Dame.

Kada je Pariz bio domaćin Olimpijskih igara 1900. godine, u rijeci se održalo više plivačkih natjecanja. Međutim, od 1923. kupanje u pariškoj rijeci Seni zabranjeno je kako bi se plivači zaštitili od strujanja, riječnog prometa i zagađenja vode. Grad sada tvrdi kako je rijeku vratio u prijašnje stanje kao olimpijsko mjesto i javno plivalište.

Associated Press prošle je godine izvijestio kako je cijeli projekt vezan za pripremu rijeke Sene vrijedan 1,38 milijardi eura te uključuje značajan remont infrastrukture, dodavanje novih podzemnih cijevi, spremnika i pumpi kako bi se spriječilo da se štetne bakterije pridruže plivačima u rijeci. Jedan spremnik u blizini željezničke stanice Austerlitz u Parizu sadržavat će vodu u vrijednosti od 20 olimpijskih bazena.

Ti spremnici i drugi dodaci trebaju spriječiti da kišnica preplavi pariški sanitarni sustav i izazove otjecanje neobrađene otpadne vode u rijeku, što je jedan od glavnih izvora onečišćenja u Seni.

Veliki interes Hrvata za praćenje 

Hrvati i Slovenci iznimno su zainteresirani za praćenje OI-ja, pokazalo je CEPER-ovo istraživanje provedeno u 12 europskih zemalja. 

U Sloveniji je 47 posto stanovništva pokazalo namjeru za gledanje olimpijskih događaja, dok je u Hrvatskoj 45 posto. Sjeverna Makedonija zemlja je s najvećim entuzijazmom za Ljetne olimpijske igre, s 52 posto ispitanika koji su naveli da će pozorno pratiti događanja.

Očit je snažan osjećaj nacionalnog ponosa jer mnogi ispitanici radije gledaju olimpijske događaje upravo kada se natječu njihovi nacionalni sportaši. Srbija prednjači u ovom selektivnom trendu gledanosti s 36 posto ispitanika zainteresiranih isključivo za nastupe svojih nacionalnih sportaša, stoji u rezultatima istraživanja.

Sve vijesti iz rubrike Politika

Politika

sve vijesti iz rubrike Politika