.webp){kind=icon}
Trend znatnog smanjenja broja živorođene djece nastavio se i prošle godine kada je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego godinu ranije, odnosno čak 11.699 manje nego 2000. godine.
Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je umrlo 51.319 ljudi, dok je 2021. umrlo čak 62.712 ljudi. Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.
Čitaj više
Vujčić: Tržište rada bit će zategnuto još desetljećima
Guverner je afirmativno govorio o robusnom stanju domaćeg tržišta rada
19.10.2023
Šterc: Postoji brzo rješenje za demografski problem – selektivna imigracija
Povratak iseljeništva mora ići po irskom modelu, smatra demograf Stjepan Šterc.
11.09.2023
U Hrvatskoj je svaki deseti radnik stranac, problemi na tržištu rada sve akutniji
Sve zemlje bilježe dvoznamenskasti rast plaća, a Hrvatska i bilježi 11 posto stranaca u ukupnoj radnoj snazi.
04.09.2023
Emigracija iz Hrvatske lani na pragu rekordne 2017.
Državu napustilo 46,3 tisuće ljudi, dok ih je 2017. otišlo 47,4 tisuće.
27.07.2023
Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.
"No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan", rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Prema nekim procjenama, na koje se prije nekoliko mjeseci pozvao guverner Boris Vujčić, u idućih 20-ak godina broj stanovništva u radnoj dobi smanjit će se za oko 400 tisuća osoba. "Taj se gubitak ne može nadomjestiti iz neaktivnog stanovništva ili demografskim pronatalitetnim politikama. On se može nadoknaditi jedino povećanjem daljnje migracije, aktiviranjem umirovljenika, produljenjem radne dobi ili automatizacijom i robotizacijom", rekao je u listopadu 2023. Vujčić na konferenciji Zagrebačke burze, govoreći o tržištu rada.
Za Bloomberg Adriju tada je izjavio kako ne vjeruje da da pronatalitetne politike mogu preokrenuti situaciju na tržištu rada, barem ne kratkoročno. Vlada je pak uvjerena da se do 2030. mogu zaustaviti negativni trendovi. U javnu raspravu Vlada u prosincu je uputila strategiju demografske revitalizacije do 2033. u kojoj je najavila pronatalitetne mjere i istaknula 10 vrlo općenitih ciljeva.
Podaci o prirodnom priraštaju u 2023. su privremeni. Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2 posto manje nego godinu ranije, pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika.
Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je tek 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovništva.
"Razlog tome leži u nepovoljnoj dobnoj strukturi te iseljavanju iz Hrvatske mlađe populacije, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece", kaže načelnica Rogić-Hadžalić.
Stopa prirodnog prirasta koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba u 2022. bila je negativna i iznosila je -6 dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 59,5.
