U studenom 2023. ozbiljan rast izdanih građevinskih dozvola

U Hrvatskoj su u studenom 2023. godine izdane 1.102 građevinske dozvole, što je povećanje od 23 posto u usporedbi sa studenim 2022. godinu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Od ukupnog broja izdanih dozvola, 956 ili 86,8 posto bilo je za zgrade, dok su preostalih 146 dozvola ili 13,2 posto bile za ostale građevine poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, sportskih terena i slično.

Godišnje gledano, broj izdanih dozvola za zgrade porastao je za 23,4 posto, a za ostale građevine za 20,7 posto.

Vrijednost radova predviđenih dozvolama iz studenog iznosila je 781,2 milijuna eura, od čega se 577,2 milijuna eura odnosilo na zgrade, a 203,9 milijuna eura na ostale građevine. U istom mjesecu, 80,9 posto ili 891 dozvola izdano je za novogradnju, a 19,1 posto ili 211 dozvola za rekonstrukcije.

Broj izdanih dozvola za zgrade porastao je za 23,4 posto, a za ostale građevine za 20,7 posto | Depositphotos

Prema izdanim dozvolama u studenom 2023. godine, planirana je izgradnja 1.751 stana, što je za 29,5 posto više u odnosu na studeni 2022. godine.

U prvih jedanaest mjeseci 2023. godine, u Hrvatskoj je izdano ukupno 10.577 građevinskih dozvola, što je rast od 5,9 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.

Ukupna predviđena vrijednost radova u tom periodu iznosi 6,3 milijarde eura, s 4,7 milijardi eura za zgrade i 1,5 milijardi eura za ostale građevine. U istom razdoblju, planirana je izgradnja 16.950 stanova, što je 2,5 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine.

Iako je građevinskih dozvola sve više, Klara Matić, voditeljica odjela tržišta kapitala u Colliersu, kaže da je slaba ponuda glavna zajednička karakteristika tržišta Adrija regije, posebice kada su u pitanju novogradnje.

"Ne očekujemo značajnije korekcije cijena stambenih nekretnina, posebice ne u kratkom roku, a ključni je razlog nedostatak ponude. Važno je napomenuti da je od 2014. do 2023. godine izgrađeno oko 67 tisuće stanova manje na nacionalnoj razini, što predstavlja pad od otprilike 40 posto, te oko 27 tisuća stanova manje u Zagrebu, što je pad od otprilike 60 posto u usporedbi s prethodnim devetogodišnjim razdobljem od 2005. do 2014. godine. Osim slabog oporavka građevinske aktivnosti, fond postojećih stambenih nekretnina smanjen je zbog oštećenja u potresima i zbog sve veće upotrebe stambenog prostora za kratkoročni najam", komentirala je Matić za Bloomberg Adriju kretanje cijena nekretnina u Hrvatskoj.