Temperature su u Hrvatskoj polako počele padati u natruhama zimskog godišnjeg doba, mada je proteklo desetljeće pokazalo da smo već neko vrijeme daleko od negdašnjih zima i da je, zahvaljujući klimatskim promjenama, poprilična šansa da domaće zimske službe konačno jednom i ne budu iznenađene snijegom. Jer gotovo ga više i nema. Eto, trebalo je proći samo stoljeće i pol od industrijske revolucije i problem se riješio sam od sebe.
O klimatskim promjenama se ovih dana intenzivno raspravlja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koji su domaćini konferenciji COP28. Konferencija je počela 30. studenog i traje sve do 12. prosinca, a prigovori koji su se prije nje mogli čuti o upitnoj adekvatnosti toga da se konferencija o klimatskim promjenama održava u jednoj od država koje crpljenjem fosilnih goriva itekako doprinose tim istim promjenama pokazali su se opravdanima.
U fokusu se našla izjava Sultana Al Jabera, predstavnika domaćina i čelnika nacionalne naftne tvrtke UAE-a, u kojoj je rekao da je skeptičan oko znanstvenih temelja tvrdnje da su fosilna goriva uzrok klimatskim promjenama. Al Jaber je početkom tjedna tvrdio da je taj njegov raniji komentar krivo protumačen.
U sličnom tonu bio je i komentar ministra energetike Saudijske Arabije Abdulaziza bin Salmana koji je odbio mogućnost da bi se njegova zemlja mogla usuglasiti sa završnim tekstom skupa koji bi pozivao na postupni prestanak korištenja fosilnih goriva. "Apsolutno ne", rekao je u intervjuu u Rijadu na pitanje bi li najveći svjetski izvoznik nafte bio zadovoljan takvom formulacijom koja je jedan od ključnih zahtjeva velikog broja zemalja na klimatskom sastanku u Dubaiju, između ostalih Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Expo City Dubai | Annie Sakkab/Bloomberg
Osim klimatskih promjena, u fokusu je ovog tjedna bilo i glavno fosilno gorivo – nafta, i to ne, kao što je uobičajeno, zbog rasta njene cijene, nego zbog pada. Usprkos najavama koje su ovih dana stigle iz OPEC-a o daljnjem rezanju proizvodnje, barel nafte i dalje ne poskupljuje. Naprotiv, zabrinutost oko mogućeg viška rezervi na tržištima gura cijene prema dolje. U četvrtak se barelom nafte Brent trgovalo po 75 dolara, dok je WTI nafta prodavana i ispod 70 dolara za barel.
Pitanje klimatskih promjena ne zaobilazi niti financijsku industriju, za koju bi mnogi rekli da veze s gorivima ima samo kad treba napuniti rezervoar crne limuzine, luksuznog terenca ili privatnog aviona. Sve se više postavljaju pitanja oko toga na koji način banke definiraju što je održivo poslovanje i koji se kriteriji koriste prilikom definiranja ulaganja održivima.
Neke od najvećih svjetskih banaka proteklih su godina objavile izvješća navodeći velike iznose novca koje su usmjerile u okolišne i društvene aktivnosti u okviru koncepta održivog razvoja. Banke, među kojima se nalaze Morgan Stanley, HSBC, Goldman Sachs i JPMorgan Chase & Co., najavile su ciljeve financiranja održivog razvoja do 2030. godine u vrijednosti između 750 milijardi i 2,5 bilijuna dolara. No u najavama je jako malo informacija o načinima na koji banke definiraju što je održivo i na koji sastavljaju brojke, komentirali su bankari na visokim položajima koji su željeli ostati anonimni.
Krisztian Bocsi/Bloomberg
Prijeteći oblaci koji obavijaju raspravu o fosilnim gorivima, održivom poslovanju i klimi dodatno su potamnili nakon što je objavljeno da će ova godina biti rekordna po ispuštanju ugljičnog dioksida. Procjenjuje se da će svjetske emisije ugljičnog dioksida porasti za 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu, na 36,8 milijardi metričkih tona, što je novi rekord za 1,4 posto viši od pretpandemijske 2019. godine.
Dok jednom ne omrkne, drugom ne osvane. Tako i analitički tim Bloomberg Adrije ovih dana procjenjuje kako bi dionice vezane uz energetsku tranziciju idućih godina mogle biti dobra prilika, a to svakako uključuje i elektroindustriju.
Na rubu tog sektora posluje švedski Ericsson koji je ovog tjedna izvijestio o sklapanju ugovora o modernizaciji bežične mreže AT&T-a, trećeg po veličini američkog mobilnog operatera. Ugovor je vrijedan čak 14 milijardi dolara.
Nasuprot tim dobrim vijestima iz korporativnih krugova je ovih dana stigla i najava da će Spotify, digitalna platforma za prijenos glazbenih sadržaja, smanjiti broj zaposlenika za 17 posto. To će biti treći put ove godine kako ta tvrtka ukida veći broj radnih mjesta u nastojanju da sreže troškove i ostvari profitabilnost.
Nekim drugim digitalnim platformama ide puno bolje. Mark Zuckerberg, suosnivač Meta Platformsa pod kojim posluju Facebook, Instagram i WhatsApp, prvi je puta u posljednje dvije godine prodao dionice kompanije. Vrijednost im je od početka ove godine do kraja studenog skočila čak 172 posto, pa su fondovi pod kontrolom Zuckerberga prodali 682 tisuće dionica vrijednih gotovo 185 milijuna dolara.
Slično, iako u puno manjem apsolutnom iznosu, mogli su profitirati i domaći ulagači koji su početkom godine kupili dionice Končar – distributivnih i specijalnih transformatora. Njihova vrijednost je ove godine na Zagrebačkoj burzi porasla za više od 160 posto. Tim su se rastom našle pri samom vrhu domaćih dionica po ovogodišnjem rastu cijene, a čak su i oni koji su se odlučili na ulaganje u dionice matične kompanije mogli biti prezadovoljni jer su Končareve dionice u istom razdoblju porasle više od 60 posto.
Dobro raspoloženje ovih dana nije ograničeno samo na domaću burzu, već je obuhvatilo i tržišta diljem Europe. Indeks frankfurtske burze DAX je ovog tjedna dosegnuo svoju rekordnu vrijednost, a prevladavajući optimizam ulagača posljedica je njihova uvjerenja da je razdoblje postroživanja monetarne politike završilo i da slijedi rezanje kamatnih stopa.
Posljednje informacije s financijskog tržišta pokazuju da njegovi sudionici smatraju kako bi iduće godine Europska središnja banka (ECB) mogla čak i šest puta snižavati referentne kamatne stope za po 25 baznih bodova. To bi ključnu depozitnu kamatnu stopu svelo na 2,5 posto.
Dodatna potvrda optimizma ulagača došla je i kroz Bloombergovu anketu. Njeni rezultati su pokazali da, unatoč nekim neizvjesnostima, od 595 sudionika, njih čak 63 posto očekuje da će u 2024. njihove investicije ostvariti bolji rezultat nego ove godine. Taj se optimizam temelji na pretpostavci da će Savezne rezerve, kao i ECB, smanjiti kamatnu stopu i potaknuti rast na tržištima dionica i obveznica.
Sve više investitora očekuje skoro rezanje kamatnih stopa ECB-a | Bloomberg
I prije 2024. godine ulagačima bi na ruku mogao ići i tzv. "Santa Rally", fenomen iznadprosječnog rasta cijena dionica koji obilježava kraj jedne i početak druge godine. Tea Muratović iz Seasonaxa analizirala je to razdoblje koje se pokazalo posebno dobrim za indekse S&P 500 i Dow Jones. "Za tendenciju rasta dionica oko božićnih praznika postoji nekoliko objašnjenja, a u potrazi za dokazom, otišla sam daleko u povijest i analizirala sezonski grafikon Dow Jones indeksa. Tijekom posljednjih 126 godina, 'Santa Rally' je počinjao 15. prosinca i obično završavao 9. siječnja sljedeće godine", ističe Muratović, čija je analiza pokazala kako je u razdoblju "Santa Rallyja" u samo 17 dana trgovanja ostvaren godišnji povrat od 40,4 posto.
Dobro raspoloženje nije ograničeno samo na tržišta dionica, već vlada i tržištima metala. I cijena zlata je ovog tjedna oborila svoj rekord. U jednom trenutku unca zlata se prodavala za čak 2.135 dolara.
Rast maloprodaje
Burzovni optimizam mogla je ovog tjedna dodatno pogurati i informacija o tome da je maloprodaja u listopadu u eurozoni na mjesečnoj razini porasla 0,1 posto, a u Europskoj uniji za 0,3 posto. Brojke predstavljaju preokret u odnosu na rujan kad je maloprodaja bila u padu, i to za 0,1 posto i u eurozoni i u cijeloj Uniji. Među pojedinim članicama u listopadu je maloprodaja najviše porasla u Hrvatskoj, i to za 3,1 posto, dok je najveći pad imala Francuska, gdje je maloprodaja smanjena za jedan posto.
Rast maloprodaje u Hrvatskoj budi nadu u nastavak rasta ekonomije čak i uz nastavak trakavice oko malverzacija u Hrvatskoj elektroprivredi. Premijer Andrej Plenković izjavio je tijekom vikenda kako će smijeniti predsjednika uprave HEP-a Franu Barbarića uz komentar kako to čini isključivo zbog toga što je protiv Barbarića podignuta optužnica zbog bespravne gradnje na otoku Hvaru.
Vlada je u četvrtak skrojila kadrovsku politiku u HEP-u | Edvard Šušak/Hina
Ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću ta sitnica ipak nije zasmetala jer je nekoliko dana kasnije izjavio da će Barbarić ostati zaposlen u HEP-u jer ima pravo na poziciju sukladno svojoj stručnoj spremi. Nakon sjednice Vlade u četvrtak, saznalo se da će na čelo HEP-a doći Vice Oršulić.
Lokalnu politiku je ovog tjedna obilježila vječna priča s odlaganjem smeća u Zagrebu. Početkom tjedna je nažalost došlo i do stradavanja radnika zagrebačke Čistoće prilikom odrona otpada na Jakuševcu, a nakon toga je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević privremeno zaustavio odvoz i dovoz otpada na odlagalište. Uslijedila je tipična igra prebacivanja odgovornosti za probleme između lokalnih i središnjih vlasti. A Zagrepčani se i dalje guše u smradu otpada.
Prije nekoliko godina vrlo značajnih problema s gradskim zagađenjem imala je Kina. Čini se da je ozbiljnost situacije natjerala kineske vlasti na brzo rješavanje tog problema jer se već neko vrijeme ne čuju alarmantne vijesti o smogu u tamošnjim gradovima. To je zacijelo dijelom posljedica i pada ekonomske aktivnosti zbog pandemije, a drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i dalje ne uspijeva ojačati povjerenje u snažniji oporavak. Agencija za kreditni rejting Moody's objavila je kako je srezala prognoze budućeg kretanja kineskog kreditnog rejtinga iz "neutralnih" u "negativne".
Moody's je snizio kineske izglede za promjenu kreditnog rejtinga | Bloomberg
Kini ne stižu dobre vijesti niti iz Italije koja je ovog tjedna i službeno obavijestila Peking o tome kako izlazi iz kineske inicijative Pojas i put. "To nije dalo željene učinke i nije više prioritet. Zemlje koje nisu dio te inicijative polučile su bolje rezultate", izjavio je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
Na najveću azijsku ekonomiju mnogi se oslanjaju u svojem pokušaju zelene tranzicije. Na konferenciji koja se održala ovog tjedna u Zagrebu zaključeno je da bi ta tranzicija, zajedno s umjetnom inteligencijom, mogla biti prilika i za hrvatske tvrtke. No istraživanje čiji su rezultati također objavljeni ovih dana je pokazalo da integraciju UI-ja u hrvatske tvrtke otežavaju manjak strategije i edukacije.
Uključivanje umjetne inteligencije u poslovanje tvrtke ozbiljna je investicija, a državni su statističari ovih dana objavili podatke o visini bruto investicija u dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj u 2022. godini. Ispada da su domaće tvrtke lani investirale gotovo deset milijardi eura, 18 posto više nego godinu prije. Detaljniji pogled pokazao je da u investicijama, barem kad je u pitanju njihova lokacija, Gradu Zagrebu u Hrvatskoj dostojno konkuriraju Rijeka i Dubrovnik, odnosno Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija.
Jedna takva investicija mogla bi biti i potencijalna kupnja neke srednje velike hrvatske banke, što je kao mogućnost u razgovoru za Bloomberg napomenuo Blaž Brodnjak, prvi čovjek Nove Ljubljanske banke (NLB).
U privlačenju investicija veliku ulogu igra i porezna politika, a Vladimir Nol iz tvrtke Mazars je u razgovoru za Bloomberg Adriju komentirao da Hrvatskoj treba jedinstveni porez na dohodak od 10 posto, a dugoročno i PDV od 20 posto.
Ohrabrena novim vodstvom nacionalne elektroenergetske kompanije, ne sumnjamo da će Hrvatska dodatno ojačati investicijski ciklus. Porezima, klimatskim promjenama i malverzacijama usprkos. Ili, realnije, uz njih.
.webp){kind=icon}
