.webp){kind=icon}
Poruke koje od sredine rujna dolazi od najvećih središnjih banaka su jasne – čvrsto će se i oštro boriti protiv visoke inflacije. Retorika ključnih središnjih banaka zadnjih je nekoliko tjedana najbitniji čimbenik.
"To je uslijedilo nakon ljetnog oporavka tržišta kada su (…) ipak čula određene pozitivne informacije i s time se potaknuo apetit za rizikom" objašnjava glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Sada je to drugačije. U zadnjih su se nekoliko tjedana manifestirala sve čvršća očekivanja, kaže Knez, dolaska recesije u narednih nekoliko kvartala, barem u najvećim svjetskim gospodarstvima.
Američki S&P indeks je rujan zaključio s najvećim mjesečnim padom još od ožujka 2020.
"To je prilično značajan negativan pomak u tom relativno kratkom razdoblju. Možda je od najrecentnijih situacija najbolji primjer ono što smo vidjeli u petak. Vidjeli smo vrlo dobre podatke s američkog tržišta rada. Uobičajeno bi bilo, u nekim drugim vremenima, da će to dati poticaj rastu apetita za rizikom, ali u ovom slučaju tržišta su se razlomila nakon toga", objasnio je naš analitičar.
Tržišta to anticipiraju kao da će središnje banke nakon toga još više pojačati svoju retoriku prema monetarnom stezanju.
"Uobičajeno je da u takvim situacijama, kada imamo averziju prema riziku… Da ima malo aktivnosti na tzv. primarnom tržištu."
U zadnjih nekoliko tjedana smo vidjeli da su Slovenija i Rumunjska ipak izašle na tržište i zadužile se. Slovenija je, kaže, proširila svoje postojeće izdanje, sad ima dospijeće od deset godina za 500 milijuna eura, a Rumunjska se zadužila na četiri i sedam godina za kumulativno 1,25 milijardi eura.
"Ono što mi analitičari smatramo zanimljivim je interes investitora. Knjiga upisa, gdje se investitori prijavljuju za potencijalni upis izdanja, je bila četiri puta veća za Sloveniju u odnosu na konačno izdanje. Otprilike dvije milijarde eura je bio veći interes investitora od konačnog izdanja", objasnio je Knez.
"Kapitala ima – bitno je po kojoj cijeni."
