Macron poziva na 100 dana hlađenja i jedinstva, prosvjednici se ne slažu

Emmanuel Macron rekao je kako želi surađivati sa sindikatima na promjenama francuskih radnih pravila, u želji da prebrodi kontroverznu mirovinsku reformu koja je izazvala široke prosvjede i smanjila njegovu popularnost.

Vlada će prijedloge predstaviti 14. srpnja, na državni praznik Dan Bastille, rekao je u 14-minutnom televizijskom obraćanju u kojem je nastojao prenijeti pomirljiv ton, priznavši da povećanje minimalne dobne granice za odlazak u mirovinu na 64 godine nije dobro prihvaćeno u javnosti.

"Pred nama su 100 dana hlađenja, jedinstva, ambicije i akcije u službi Francuske", rekao je Macron, dodajući da će se obratiti svim strankama, od gradonačelnika i izabranih službenika do predstavnika radnika, ponavljajući prijašnja obećanja o promjenama u svom načinu upravljanja – od vrha prema dolje.

Predsjednik nije gubio vrijeme te je nepopularni zakon za reformu mirovinskog sustava potpisao kasno u petak nakon što je francuski ustavni sud odobrio ključne elemente zakona. Sindikati su predsjednika optužili za nepoštovanje prema radnicima i najavili više prosvjeda kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.

Šef umjerenog sindikata CFDT-a, Laurent Berger, kritizirao je govor, rekavši da je bio prazan, da ne sadrži ništa konkretno te je pokazao da Macron ne razumije bijes ljudi, dodajući kako to neće učiniti ništa za smirenje nezadovoljstva ljudi.

"Danas još uvijek ima puno ljutnje među radnicima, puno ljutnje među onima koji su izašli i prosvjedovali", rekao je na BFM TV-u. "Ta ljutnja prvenstveno je posljedica te mirovinske reforme, koja je nepravedna".

Francuska televizija prenijela je snimke prosvjeda u centru Pariza i drugim gradovima, s brojnim zapaljenim kontejnerima.

Bloomberg

Sindikati su pozvali na još jedan veliki prosvjed 1. svibnja. Macron je rekao da su njegova vrata otvorena za razgovor, ali Berger je rekao da sindikati neće odgovoriti prije tog datuma.

Macron je kazao kako je otpor njegovoj reviziji mirovinskog sustava pokazao da su Francuzi duboko zabrinuti za uvjete rada te je obećao sindikate konzultirati o, kako je rekao, novom paktu o "radnom životu". Rekao je da namjerava razgovarati o visini plaća i o tome kako povećati zaposlenost starijih osoba.

Kazao je kako ostali prioriteti uključuju reformu hitnih službi u bolnicama do 2024. godine, kao i borbu protiv ilegalne imigracije, prijevara socijalnih naknada i kriminala – to su prijedlozi koji se obično sviđaju desnim strankama.

Ipak, nije jasno kako će izgraditi koalicije za donošenje zakona u parlamentu nakon što je prošle godine izgubio apsolutnu većinu.

Marine Le Pen, čija je krajnje desničarska Nacionalna fronta najveća opozicijska stranka u donjem domu, optužila je Macrona da je ponovno okrenuo leđa francuskom narodu i ignorirao njihove patnje.

"Ovaj nekoherentni, usamljeni i tupi način upravljanja signalizira nastavak petogodišnjeg prezira, ravnodušnosti i brutalnosti", napisala je na Twitteru.

Macronova odluka da koristi ustavne ovlasti kako bi progurao mirovinsku reformu izazvala je bijes njegovih protivnika, koji tvrde da nije ispunio svoje obećanje za unapređenje demokracije te da se neće moći kandidirati za treći mandat nakon što mu trenutni mandat 2027. godine istekne. Konzervativci također kritiziraju ovaj potez, tvrdeći da se radi o autoritarnom načinu vladanja koji omalovažava ulogu parlamenta te je suprotan demokratskim načelima.

 

--- Uz pomoć Angeline Rascouet

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar