Francusko ustavno vijeće odlučuje o zakonitosti Macronove mirovinske reforme

Francuski ustavno vijeće u petak će odlučivati o mirovinskoj reformi koju provodi predsjednik Emmanuel Macron.

Devetočlano tijelo čine uglavnom bivši političari i viši dužnosnici javne uprave. Oni trebaju presuditi o ustavnoj zakonitosti reforme te zahtjevu protivnika promjene o stavljanju odluke o produljenju radnog vijeka na 64 sa 62 godine na referendum.

Ankete javnog mišljenja pokazuju da je većina Francuza na strani prosvjednika koji ne prestaju iskazivati nezadovoljstvo Macronovom reformom.

Potpuno odbacivanje mirovinskog zakona, što se ne čini najvjerojatnijom opcijom, bilo bi pogubno za Macrona i njegovu vladu u nastojanju da uravnoteži javne financije i potakne zaposlenost, što se predstavlja kao ključni cilj reforme.

"Ne možemo isključiti iznenađenje. Moguće je da ustavno vijeće zaključi kako je vlada prekršila proceduru i dokine čitav zakon", smatra ustavna stručnjakinja specijalizirana za parlamentarna pitanja Melody Mock-Gruet.

Druge su realnije mogućnosti davanje zelenog svjetla reformi ili dokidanje određenih manjih dijelova, što bi omogućilo njezinu primjenu. Može se dogoditi i prihvaćanje referendumske inicijative, što bi onda pitanje reforme razvuklo na još neko vrijeme.

Moguć referendum

Od svojeg osnivanja 1958. godine, francusko ustavno vijeće zakone je odbacilo 17 puta u 744 slučaja koje je razmatralo.

U slučaju odluke da je referendum ustavno prihvatljiv, njegovi zagovornici imali bi devet mjeseci za skupljanje potpisa barem 10 posto birača, dakle oko 4,8 milijuna ljudi, a onda se u slučaju uspjeha procedura premješta u parlament koji također mora odobriti referendum.

Sindikati su već najavili da će ponovno prosvjedovati 1. svibnja.

Premijerka Élisabeth Borne izjavila je da vlada mora postići da se sindikati ne osjećaju poniženima u ovom postupku donošenja reforme, a Macron je najavio da će se sastati sa sindikalnim čelnicima nakon odluke ustavnog vijeća bez obzira na odluku.