Otklonjena posljednja prepreka Finskom pristupanju NATO-u

Turski parlament izglasao je da se Finskoj odobri članstvo u NATO-u, čime je uklonjena posljednja prepreka u pristupanju nordijskoj susjeda Rusije u Sjevernoatlantski savez, kao 31. članice.

Zastupnici u Ankari jednoglasno su u četvrtak glasovali za ratifikaciju ulaska Finske u Sjevernoatlantski savez. Tim potezom su posljednja NATO članica koja je odobrila proširenje, nakon što je isto napravio i mađarski parlament u ponedjeljak.

Glasovanje u turskom parlamentu označava veliku promjenu u europskoj sigurnosnoj strukturi, nakon što su vojno neutralne Finska i Švedska zatražile članstvo u NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana. No i dalje su naglašene podjele unutar bloka, budući da se Turska i Mađarska i dalje protive ulasku Švedske u NATO, a rok za pristupanje najveće nordijske nacije doveden je u pitanje.

Nakon glasovanja, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg napisao je na Twitteru da pozdravlja ishod glasovanja te da će zbog toga "NATO obitelj biti jača i sigurnija".

Osnažen NATO

Savez bi imao veću kontrolu nad Baltičkim morem ako bi mu se pridružile Švedska i Finska. Turska i Mađarska ranije su ovog mjeseca signalizirale da će odobriti samostalan ulazak Finske nakon višemjesečnog protivljenja, razdvajajući pitanje pristupanja dviju nordijskih nacija čak i nakon što su obje države zajednički pozvane da započnu proces pristupanja prošlog lipnja. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan optužuje Švedsku da ne čini dovoljno na slamanju skupina koje Turska označava kao terorističke, dok je stranka mađarskog premijera Viktora Orbána mađarski veto pravdala sa sukobom unutar Europske unije (EU) zbog vladavine prava.

Finska i Švedska već su se počele integrirati u savez i sudjelovale u svim sastancima NATO-a otkako su prošlog ljeta pozvane da započnu proces pristupanja. No, kao punopravna članica, Finska sada može imati koristi od uzajamnih obrambenih obveza prema Članku 5, što znači da su joj saveznici dužni priteći u pomoć ako je napadnuta, a Finska će također morati biti spremna braniti i druge saveznike.

"To je velika promjena iza koje stoji puno kontinuiteta", rekla je Minna Ålander, istraživačica na Finskom institutu za međunarodne poslove, komentirajući članstvo Finske u NATO-u. Iako je zemlja dugo bila blizak partner NATO savezu, bit će potrebna "ogromna promjena u mentalitetu jer sada više nismo sami i možemo očekivati pomoć", umjesto da mora sama braniti svoj teritorij, izjavila je Ålander.

Ovim potezom će se unazaditi ruski predsjednik Vladimir Putin budući da Finska dijeli granicu s Rusijom dugu otprilike 1300 kilometara. To znači da će članstvo Finske udvostručiti duljinu granice NATO-a s Rusijom, koja sada obuhvaća tek šest posto ruskog kopnenog područja. Savezu bi to omogućilo da poboljša svoj nadzor zapadnog dijela Rusije uz pomoć dobro obučene finske vojske, koja već koristi oružje kompatibilno sa standardima NATO-a. Dok Rusija i dalje predstavlja ograničenu prijetnju, iako je trenutno zaglavljena u ratu u Ukrajini, saveznici ne žele podcijeniti sposobnost Moskve da obnovi vojnu moć nakon rata.

Članstvo Finske postaje službeno nakon što preda zahtjev za pristupanje američkom državnom tajništvu State Departmentu u Washingtonu, što bi se moglo dogoditi u narednim danima.

NATO članice i kandidatske zemlje

Pristupanje Finske u Sjevernoatlantski savez bi bloku također trebalo omogućiti da dodatno osigura područje oko Baltičkog mora u obrani svojih baltičkih članica Estonije, Latvije i Litve, za koje se često procjenjuje da bi mogle potencijalno biti na meti ruske agresije. Također označava i dolazak još jedne arktičke nacije u okrilje saveza, čija je vojska obučena za djelovanje po izazovnom i hladnim vremenskim uvjetima, što je važna prednost u vrijeme kada arktički krug sve više zauzima stratešku poziciju zbog sve veće prisutnosti Rusije i Kine.

Ratifikacija oko ulaska Finske označava jedno od najbržih pristupanja NATO-u u povijesti. Zaključeno je u manje od godinu dana otkako su dvije nordijske zemlje podnijele zahtjev prošlog svibnja. Sjeverna Makedonija posljednja se pridružila savezu, a njezin proces pristupanja trajao je dva desetljeća. Osim Švedske, Ukrajina, Gruzija te Bosna i Hercegovina također čekaju pred vratima NATO-a.

"Finska stoji uz Švedsku sada i ubuduće i podržava njenu prijavu za NATO", napisala je finska premijerka Sanna Marin na Twitteru.

Fokus se sada prebacuje na finaliziranje švedske kandidature, za koju se saveznici još uvijek nadaju da će se završiti na vrijeme prije samita čelnika u Vilniusu zakazanom u srpnju. No turski izbori u svibnju smatraju se ključnima, s obzirom na to da bi svaki neizvjestan ishod u Ankari mogao dodatno odgoditi proces proširenja. Novi švedski zakoni protiv terorizma, za koje se nada da će donekle utjecati na Tursku, trebali bi stupiti na snagu u lipnju.

Mađarski parlament tek treba zakazati glasovanje o kandidaturi Švedske, dok je vladin glasnogovornik Zoltán Kovács u srijedu na Twitteru napisao da se "prijem Švedske u NATO suočava s izazovima zbog zabrinutosti oko pritužbi, uključujući diplomatska napadanja i nedostatak uzajamnog poštovanja".

Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström napisao je na Twitteru: "Danas smo sretni zbog Finske. Ovo je važan iskorak za našu sestrinsku naciju i njihovo članstvo u NATO-u pridonijet će sigurnosti i Švedske i Finske."

 

--- Članak napisan uz pomoć Niclasa Rolandera i Beril Akman

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar