Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nakon održanog prvog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju poručio je da će vrijedno raditi kako bi odnio konačnu pobjedu u drugom krugu zakazanom za 2. travnja, nad političkim suparnikom Jakovom Milatovićem iz pokreta Europa sad koji je osvojio svega šest posto glasova manje, prema procjeni nevladinih udruga koje su pratile izbore, dok će konačne rezultate crnogorska Državna komisija proglasiti u roku od 48 sati od održavanja izbora.
Đukanović će, prema ocjenama analitičara u Crnoj Gori, morati mobilizirati cjelokupno biračko tijelo, uključujući i iseljenike koji ga tradicionalno podržavaju, jer je na nedjeljnim izborima u odnosu na one 2018. godine, na kojima je pobijedio u prvom krugu, imao 57 tisuća glasova manje.
"Sada slijede dinamične aktivnosti i potpuna mobilizacija biračkog tijela, onog koje je lojalno europskoj i građanskoj ideji, i siguran sam da pobjeda neće izostati 2. travnja. Nastavljamo, za Crnu Goru", rekao je u ponedjeljak glavni tajnik Đukanovićeve Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović.
Čitaj više
BiH od Hrvatske i Crne Gore traži aktivnije lobiranje za pristup u NATO
BiH ima odobren MAP za članstvo u NATO-u, no nije definiran vremenski okvir za punopravno članstvo.
15.02.2023
Crna Gora ograničila marže za osnovne namirnice
Marže za osnovne namirnice ne smiju prijeći pet posto u trgovinama na veliko, odnosno sedam posto u maloprodaji.
23.06.2022
Xi Jinping bez konkurencije i jednoglasno dobio treći predsjednčki mandat
Novi mandat ujedno je i presedan te Xi nakon Mao Ce-tunga postaje najmoćniji čelnik u Kini.
10.03.2023
Slovenija dobila prvu predsjednicu
U drugom krugu predsjedničkih izbora Nataša Pirc Musar pobijedila svojeg protukandidata Anžea Logara.
13.11.2022
Đukanović će, kako se očekuje, posebno morati motivirati manjine u Crnoj Gori, jer je u općinama u kojima su relativna ili apsolutna većina zabilježena niska izlaznost. Tako je u većinski Albancima nastanjenom Ulcinju izlaznost bila svega 30 posto, dok u općinama na sjeveru, koje pretežno naseljavaju Bošnjaci, izlaznost birača nije prešla 40 posto.
Premijer Crne Gore Dritan Abazović / Bloomberg Mercury
Već je izvjesno da će Đukanovićev protukandidat Jakov Milatović imati podršku svih stranaka prosrpske orijentacije, ali i dijela centra, koji predvode aktualni premijer Dritan Abazović i Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore, koji je i bio kandidat na predsjedničkim izborima i dobio 11 posto podrške.
Milatović i Europa sad
Milatovićeva stranka po gospodarskom diskursu pretendira biti stranka centra, ima teret bliskosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je imala veliki utjecaj na formiranje prethodne vlade, nastale nakon što je ujedinjena oporba na parlamentarnim izborima 2020. porazila Mila Đukanovića, u kojoj je Milatović bio ministar ekonomskog razvoja.
Najveći uspjeh te vlade, koju je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić nazvao apostolskom, bilo je povećanje minimalne plaće u Crnoj Gori s 220 na 450 eura.
Milatović je s Milojkom Spajićem, ministrom financija u toj vladi, osnovao Pokret Europa sad, koji je dobio naziv po ekonomskom programu koji je usvojila Krivokapićeva vlada tijekom svojega jednogodišnjeg mandata.
Milatović je rođen 1986. godine, završio je Ekonomski fakultet u Podgorici kao student generacije, magistrirao na Oxfordu i bio stipendist britanske vlade. Uz ostalo, radio je u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), prvo kao ekonomski analitičar za regiju Jugoistočne Europe, a potom je kao glavni ekonomist pokrivao zemlje zapadnog Balkana te Europske unije (EU).
Prednost gospodarskim temama
Dio analitičara u Podgorici smatra da su stanovnici Crne Gore nakon prvog kruga predsjedničkih izbora poslali jasnu poruku da žele usredotočenje na socijalne i gospodarske teme.
"Građani više ne žele podjele i žele izići iz tog okvira. Građani su umorni pričati o neovisnosti Crne Gore, ugroženosti zemlje, nitko ne ośeća da je država ugrožena. Građani žele gospodarsku priču, i socijalne i gospodarske teme su dobile svojih pet minuta", kazao je za RTCG analitičar Miloš Bešić, ocjenjujući da je rezultat prvog kruga poruka svim političkim akterima da se prestanu baviti podjelama i metafizičkim političkim pitanjima.
Na drugoj strani Ana Nenezić iz NVU Centar za monitoring tvrdi da je Pokret Europa sad stranka u usponu, koja je dominantno populistička, ali šalje poruke koje su biračima pitke i na koje reagiraju pozitivno. Ona je istaknula da će, ako se ovakva tendencija nastavi, Europa sad biti stranka koju će se pitati o potencijalnoj koaliciji na parlamentarnim izborima i na koji način će vlast biti formirana.
"Imaju snagu da mogu biti dominantni za pregovaračkim stolom i da drugim strankama centrističkog bloka kažu uzmi ili ostavi", rekla je Nenezić za TV Vijesti.
U tom smislu bilo je i prvo obraćanje Jakova Milatovića, nakon što je bio izvjestan njegov prolazak u drugi krug. On je najavio pobjedu i ustvrdio da će 2. travnja Đukanovića poslati u političku mirovinu.
"Ovo je pobjeda cijele Crne Gore, onih koji su bili diskriminirani, čija su djeca napustila Crnu Goru trbuhom za kruhom, koji nisu imali pravdu, koji su bili siromašni. Ovo je zajednička pobjeda lijepe, bolje, pravednije, jednakije Crne Gore", izjavio je Milatović.
Krah je na predsjedničkim izborima doživio Andrija Mandić, čelnik prosrpskog Demokratskog fronta te blizak suradnik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, kojega je podržalo 19 posto birača. On je u prvom obraćanju dao punu podršku Jakovu Milatoviću te je svoje birače pozvao da ga podrže.
Draginja Vuksanović Stanković iz tamošnje Socijaldemokratske partije, nakon rezultata od svega tri posto podrške, podnijela je ostavku na sve funkcije u svojoj stranci.
Crnogorski birački spisak broji 540 tisuća glasača, dok sama država prema posljednjem popisu ima 620 tisuća stanovnika. Vjeruje se da je znatan broj iseljenika i dalje upisan u birački spisak, pa analitičari očekuju njihov dolazak u Crnu Goru početkom travnja.
Slična situacija dogodila se tijekom referenduma o neovisnosti, kada su Đukanovićeve pristalice iz iseljeništva plaćenim čarter letovima dolazile na glasovanje. Izlaznost birača na ovim predsjedničkim izborima bila 63,1 posto, a na referendumu prije 17 godina 86,3 posto.
.webp){kind=icon}
