Sporazum Hrvatske i SAD-a dobra je vijest za mirovinske fondove i IT

Hrvatska i Sjedinjene Američke Države trebale bi nakon više od četvrt stoljeća u srijedu u Washingtonu potpisati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji će donijeti dobre vijesti za mirovinske fondove, umirovljenike, IT kompanije, a i druge. Dvostruko oporezivanje problem je koji se javlja kad dvije zemlje zbog neusklađenih pravila svaka za sebe sukladno vlastitom poreznom sustavu oporezuju jedan te isti prihod ili imovinu.

Među primjerima koji se najčešće navode je kad, recimo, Hrvatska razreže porez na dobit neke kompanije, a, nakon što se ostatak te dobiti isplati kroz dividende, inozemni vlasnik dionica može biti obveznik plaćanja poreza na dividendu i u Hrvatskoj i u vlastitoj državi. Dohodak od dividende se tako oporezuje dvaput.

To komplicira financijske, ali i ekonomske odnose među zemljama zbog čega države koje imaju nešto čvršće ekonomske veze pokušavaju problem riješiti sklapanjem sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U Vladi RH objašnjavaju kako je jedno od najvažnijih pitanja koje se rješava "definicija rezidenta, pomoću koje se izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata".

Snižena porezna stopa

Tamo dodaju kako će pogodnosti sporazuma, među ostalima, moći koristiti mirovinski fondovi i neprofitne udruge. "Omogućuje se snižena, odnosno nulta porezna stopa na oporezivanje dividendi iz SAD-a koje primaju dobrovoljni mirovinski fondovi", objašnjavaju u Vladi.

Sporazum uz to predviđa sniženu poreznu stopu za naknade za autorska prava koje hrvatski rezidenti primaju iz SAD-a, i to pet posto, prema Sporazumu, u odnosu na 30 posto, prema američkim propisima. Rješava se i plaćanje alimentacije koja će sada biti izuzeta od oporezivanja u obje države, a dogovoreno je i "podijeljeno pravo oporezivanja mirovina", tako da država izvora mirovine ima primarno pravo oporezivanja mirovine "stopom koja ne prelazi 10 posto bruto iznosa plaćanja".

Sporazumom su pokriveni hrvatski porez na dobit, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, a pokriva i opća pravila protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Njime je uređeno i pitanje oporezivanja nekretnina, dobiti od prodaje imovine, dohotka od nesamostalnog rada, naknada članova uprave, dohotka sportaša i umjetnika, mirovina i drugih dohodaka.

Prve pripreme za potpisivanje sporazuma između Hrvatske i SAD-a krenule su još 1995. godine, podaci su iz brošure Hrvatske gospodarske komore izdane krajem 2018. Pokušaja i inicijativa je kroz godine bilo nekoliko, a stvari su se konačno zakotrljale prije dvije godine. Pregovori u pet rundi tijekom kojih su hrvatske i američke vlasti usuglasile tekst sporazuma trajali su od studenog 2020. do ožujka ove godine.

Sporazum je rezultat pregovora započetih još u mandatu Zdravka Marića (na slici lijevo s aktualnim ministrom Markom Primorcem) | Lana Slivar Dominić/Hina

U hrvatskom uredu Američke gospodarske komore (AmCham) još su u proljeće 2018. nabrajali neke pogodnosti koje bi potpisivanje sporazuma donijelo. Tamo su tvrdili kako je sporazum čak i "logičan prvi korak za privlačenje ulaganja iz Hrvatske" u SAD.

Sporazum bi trebao olakšati i dosadašnja "administrativna i financijska" opterećenja jer su hrvatske i američke kompanije svoja ulaganja, a i druge odnose dosad regulirale kroz podružnice registrirane u drugim zemljama. Sporazum će donijeti "manje financijsko opterećenje za poduzeća koja posluju izravno, konkretno za hrvatska poduzeća s tvrtkama kćerima u SAD-u, kao i američka poduzeća s tvrtkama kćerima u Hrvatskoj", objašnjavaju ovih dana u AmChamu.

S hrvatske strane posebno će to biti zanimljivo IT sektoru, kao i prehrambenoj te farmaceutskoj industriji. To potkrepljuju i podaci Hrvatske narodne banke. Hrvatske su kompanije, primjerice, od obavljenih telekomunikacijskih, računalnih i informacijskih usluga u prvoj polovici godine od klijenata iz SAD-a uprihodile 72,6 milijuna dolara, što je najviše od svih naših država partnera.

Taj bi broj zasigurno bio i viši kad bi u računicu ušle i brojke koje hrvatske tvrtke s SAD-om ostvaruju preko svojih inozemnih podružnica. SAD se već godinama nalazi među pet vodećih država odakle nam stiže najviše prihoda za IKT usluge.

Trgovinski partner

Smatra se da bi sklapanje sporazuma donekle moglo poboljšati i druge ekonomske tokove između dviju zemalja. SAD je Hrvatskoj u ovom trenutku deveti robnoizvozni partner, kamo smo u prvih osam mjeseci plasirali robe u vrijednosti 2,6 milijardi kuna, odnosno 2,3 posto našeg ukupnog izvoza.

Kroz protekla tri desetljeća, izravno nam je iz SAD-a stiglo 600-tinjak milijuna eura vrijednih stranih ulaganja, odnosno 1,5 posto od ukupnih 40,8 milijardi. Upravo je ta brojka ilustracija potencijalnih koristi od sporazuma. Kad je američki Barr Pharmaceuticals 2006. godine preuzimao Plivu, to je radio preko svoje tvrtke registrirane u Nizozemskoj. Tako da se to ulaganje tretiralo kao nizozemsko.

Hrvatske su kompanije, prema podacima središnje banke, u posljednjih tridesetak godina u SAD izravno investirale 73,4 milijuna eura, što je 1,3 posto svih naših ulaganja u inozemstvo. Sporazum bi s američke strane trebao otvoriti prostor za suradnju malim i srednjim poduzećima koja do sada nisu bila zastupljena u Hrvatskoj, tumače u AmChamu.

Izuzetak u EU-u

Hrvatska je u ovom trenutku jedina članica Europske unije koja nema potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Sporazume imamo potpisane sa 66 zemalja. Neke – s nordijskim zemljama Finskom, Norveškom i Švedskom – smo preuzeli još iz Jugoslavije, a najnoviji – s Kazahstanom, Japanom i Vijetnamom – su na snagu stupili početkom 2020. godine.

Među već sklopljenima nalaze se i sporazumi s nekim državama, poput Omana, Mauricijusa i San Marina, koje su nam u ovom trenutku puno slabiji gospodarski partneri nego SAD, tako da je vjerojatno bilo krajnje vrijeme da se sklopi i ovaj s SAD-om. Pojedina pitanja već su se mogla rješavati postojećom regulativom, no sporazum bi ipak trebao ponuditi jednostavnija rješenja, kako za tvrtke tako i za građane. A u borbi s poslovičnom poreznom birokracijom svako je poboljšanje ravno dobitku na lutriji.

 

 

--- U drugom odlomku naknadno detaljnije objašnjen primjer dvostrukog oporezivanja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar