Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na konferenciji Strategic economic talks u Savudriji govorio je o izazovima s kojima se suočava domaće gospodarstvo poručivši kako ne očekuje recesiju ako ne dođe do potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, ali da će pooštravanja monetarne politike definitivno negativno utjecati na gospodarski rast.
"Okolnosti u kojima radimo vrlo su nepredvidive, izlazimo iz dugog razdoblja niskih kamata i niske inflacije, ali znali smo da to neće potrajati vječno. Inflacija je uvijek samo simptom bolesti ekonomije. Pandemija, poremećeni opskrbni lanci, rast troškova, pa sada rat u Ukrajini – sve su to uzroci slabosti globalnog gospodarstva. Još nam se sve to dogodilo usred ekspanzije monetarne politike koja se sada mora zaoštriti, ali Hrvatska je vezana za eurozonu i zapravo ništa ne možemo sami napraviti“, izjavio je Vujčić, dodavši kako je naša kamatna stopa viša od ECB-ove.
Prokomentirao je i sporost djelovanja ECB-a na suzbijanju inflacije u usporedbi s američkim Federalnim rezervama. „Fed je prestao s kupnjom vrijednosnica dok ECB još uvijek nije, oni su općenito korak ispred po pitanju obuzdavanja inflacije, ali i situacija u SAD-u nešto je lošija nego u Europi. ECB će biti posebno pažljiv i zbog rata u Ukrajini, ali imati negativnu kamatnu stopu u ovakvim vremenima definitivno nije pametno“, kazao je pa se osvrnuo na potencijalnu recesiju.
„Recesija nam prijeti ako se poremeti opskrba plinom, ali to više nisu ekonomske, već političke odluke. Monetarna politika će sigurno negativno utjecati na rast, možda neće dovesti do recesije, ali do usporavanja sigurno hoće jer će biti manje novca na tržištima. Više je umjetnost nego znanost obuzdati inflaciju, a ne baciti gospodarstvo u recesiju“, poručio je.
O ulasku u eurozonu je rekao da smo već učinili više nego druge zemlje koje su već primljene. „Neke od zahtjeva koji su nam postavljeni nije imala niti jedna druga država. Mi smo već toliko visoko eurizirani da će nam eurozona donijeti brojne dobrobiti, a najviše dobrobiti za zemlje poput Hrvatske zajednička valuta donosi upravo u krizama“, pojasnio je Vujčić, uz napomenu da bi HNB zbog velikih troškova printanja, kovanja i distribucije eura mogao završiti u minusu.
.webp){kind=icon}
