Poražavajući bolnički karton hrvatskog zdravstva: na zdravlje trošimo tek trećinu EU-ova prosjeka

Prošlotjedno uhićenje bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša te dvojice poznatih liječnika ponovo je, po tko zna koji puta, fokus stavilo na domaći zdravstveni sustav. Ured europskog tužitelja (EPPO) pokrenuo je istragu protiv ukupno osmero ljudi zbog sumnje u primanje mita i zloupotrebu položaja. Sumnja se kako su nadležni ljudi u bolnicama primali mito kako bi se, po napuhanoj cijeni, sklopili ugovori za nabavku robotskih mikroskopa za tri bolnice.

Igrom slučaja Eurostat je upravo u petak objavio i svoj kratki pregled potrošnje na zdravstvo u Europskoj uniji i brojke su samo potvrdile općepoznatu činjenicu. Usprkos tome što nam je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, kako se to u vrhu vlasti vole pohvaliti, na 76 posto prosjeka EU-a, trošak zdravstvene zaštite po stanovniku nam je tek na trećini prosjeka EU-a.

Drugim riječima, dok se u 2022. godini, posljednjoj godini za koju su dostupni usporedivi podaci, u prosjeku po stanovniku u Uniji na zdravstvenu zaštitu trošilo 3.685 eura, u Hrvatskoj je to bilo tek 1.279 eura. Već u susjednoj Sloveniji iznos je bio dvostruko viši iako je njihov BDP po stanovniku na 91 posto europskog prosjeka. Njemačka, kamo su odselili mnogi naši liječnici i medicinske sestre te tehničari, za zdravstvo izdvaja više od 5.800 eura po stanovniku.

Razlika je jasno vidljiva i kad se u odnos stave neke druge brojke. Udio potrošnje za zdravstvo u BDP-u je 2022. godini u Hrvatskoj bio 7,2 posto, prosjek EU-a je bio 10,4 posto, a u Austriji, Francuskoj i Njemačkoj i više od 11 posto.

Prema dostupnim domaćim brojkama lanjska izdvajanja za zdravstveni sustav kretala su se oko 5,4 milijarde eura. Veći dio toga se odnosi na proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ukupni lanjski prihodi Zavoda bili su 5,13 milijardi eura, a dodatna četvrtina milijarde bio je proračun Ministarstva zdravstva umanjen za dio koji je prebačen HZZO-u.

Interesantno je kako je od zdravstvenog doprinosa lani ostvareno četiri milijarde eura prihoda, čak pola milijarde eura više nego godinu prije. Rezultat je to blagog poboljšanja kliničke slike domaćeg zdravstva posljednjih godina. Glavni razlog je rast broja zaposlenih. Broj aktivnih osiguranika, onih koji plaćaju doprinose, je u dvije godine skočio s 1,61 na 1,72 milijuna. No daleko je to od zadovoljavajućeg.

Svakodnevna iskustva pacijenata, povremeni štrajkovi i nerijetko javno iskazivanje nezadovoljstva radnim uvjetima zaposlenih u zdravstvenim ustanovama jasno pokazuju kako su takvi maleni pomaci slaba utjeha. Primjerice, prosječna neto plaća u hrvatskom zdravstvenom sektoru iznosi 1.980 eura i za 49 je posto viša od prosječne neto plaće u Hrvatskoj. No takva razlika je novog vijeka. Još krajem 2022. u zdravstvu su prosječne plaće bile 1.376 eura, samo 32 posto više od državnog prosjeka.

Brojke Svjetske zdravstvene organizacije dodatno dočaravaju kroničnu malaksalost u hrvatskom zdravstvu. Hrvatska, prema tim podacima, je 2022. godine u prosjeku imala 36 liječnika na svakih 10 tisuća stanovnika. Europski prosjek je bio tek malo viši, na 38 liječnika, ali u Austriji ih je u prosjeku bilo 55, a u Njemačkoj 45.

Pravi razmjeri situacije vide se ako se usporedi broj medicinskih sestara i tehničara. U Hrvatskoj ih je prosječno bilo 77 na svakih 10 tisuća stanovnika, europski prosjek je 83, već u susjednoj Sloveniji ih je bilo 106, Austriji 109, a u Njemačkoj 123.

Pokažu li se sumnje istražitelja EPPO-a o primanju mita u samom vrhu domaće zdravstvene piramide istinitima, to će biti samo još jedan dokaz brojnih problema zbog kojih građani Hrvatske nerijetko strepe od odlaska liječnicima ili u bolnice. Frustracije su brojne i s jedne i s druge strane stetoskopa – ili robotskog mikroskopa – a za njihovo liječenje bi u vrh domaćeg zdravstva trebalo postaviti ljude kojima su važni ljudi, a ne novac.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar