.webp){kind=icon}
Središnja Europa već se nekoliko dana bori sa snažnim poplavama uzrokovanim ekstremnim kišama, a iako se očekuje da će se situacija u Europi smiriti sredinom ovog tjedna, vodeni val u Hrvatskoj će svoj vrhunac doseći tek idući tjedan.
Poplave su dosad poharale Poljsku, Češku, Mađarsku i južnu Njemačku u kojima je na snazi crveni alarmi, dok je u dijelovima Austrije proglašeno izvanredno stanje. Također, proteklih nekoliko dana zabilježeno je najmanje 18 smrti uzrokovanih poplavama.
U Austriji, Češkoj i Rumunjskoj su evakuirane tisuće ljudi, došlo je do opsežnog prekida transportnih usluga, dok je opskrba strujom u mnogim gradovima i selima privremeno prekinuta. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta češka vlada razmišlja i o odgodi izbora, dok je kampanja za izbore u Austriji obustavljena.
U Poljskoj je evakuirano 44 tisuće stanovnika Nyse na jugozapadu zemlje zbog mogućnosti pucanja nasipa, a poplave kasnije ovog tjedna prijete Wrocławu, koji ima više od 600 tisuća stanovnika te je bio teško pogođen poplavama 1997. godine.
I Mađarska se sprema za najgore poplave u više od desetljeća. U Budimpešti su u stanju najviše pripravnosti, ceste uz Dunav zatvorene su za promet, a na terenu je vojska. Inače, na nekim prostorima Europe palo je više od 450 litara kiše po četvornom metru.
Osječko-baranjska županija
Stanje u Hrvatskoj
Iako vodostaji rijeka rastu i u Hrvatskoj, situacija ne bi trebala eskalirati kao što jest u nekim dijelovima Europe. Naime, vrhunac vodenog vala očekuje se u idućih sedam do deset dana, a u fokusu je rast vodostaja Mure, Drave i Dunava.
Stručnjaci posebno naglašavaju kako bi Dunav mogao biti iznimno visok te se uz njega koncentrira obrana od poplava. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, u utorak je za HRT objasnio kako u Hrvatskoj nećemo gledati scene poput onih u gradovima središnje Europe. Dodao je kako znaju što im je činiti te da su u ponedjeljak pokrenuli aktivnosti na terenu.
"Mi ćemo linije obrane odmah dići na 775 centimetara, što je bio vodostaj iz 2013. Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima", rekao je Đuroković u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog te dodao da imamo vremena za pripremu.
Također, građanima su već stigla upozorenja, a Đuroković je istaknuo kako znaju što trebaju činiti.
Stišavanje ekstremnog vremena
Inače, ekstremne kiše u središnjoj Europi uzrokovane su ciklonom Boris. Uzrok lošeg vremena je miješanje hladnog zraka sa sjevera s vlagom koja dolazi iz toplih voda Sredozemnog i Crnog mora, što dovodi do jakih pljuskova. Neki stručnjaci krive upravo ekstremne toplinske udare diljem južne Europe, uzrokovane klimatskim promjenama, za povećanje intenziteta takvih događaja.
Robert Koren/Hina
Ivan Güttler, ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda, za HRT je objasnio da, kada govorimo o vremenskim događajima u Europi, za barem dva elementa možemo reći da su posljedica klimatskih promjena, a to se prvenstveno odnosi na intenzitet te ciklone.
"Imali smo prodor svježeg i hladnog zraka iz sjevernih područja Europe, nastanak ciklone na području Mediterana, ali taj Mediteran nije bio u svojem normalnom stanju, nego je bio izuzetno topao. Osim atmosfere, i Jadran i Sredozemlje su se zagrijali za nekoliko stupnjeva (više) od prosjeka, i to je pridonijelo činjenici da smo imali puno veće isparavanje, puno više vodene pare bilo je dostupno cikloni koja je nastala iz prirodnih razloga", objasnio je Güttler.
No Güttler je također istaknuo da je ciklona Boris u svojoj završnoj fazi.
"Polako imamo njezino gašenje, tako da na području Hrvatske sljedećih dana čekamo ono što su ostaci Borisa koji će donijeti nešto jaču, mjestimice olujnu buru, na sjeveru Jadrana i jugo na južnom dijelu Jadrana", rekao je.
