Dok cijene kave rastu u Zagrebu se održava festival posvećen tom napitku

Baristička zajednica u Hrvatskoj zaslužna je zašto danas pijemo sve kvalitetnije vrste kava, a po potrošnji smo iznad svjetskog prosjeka. Naime, u svijetu se godišnje potroši oko 4,8 kg kave po stanovniku, a Hrvatska troši 5,1 kg kave po stanovniku, rekao je Domagoj Trusić, certificirani trener i barista na GR8 Coffee festivalu koji se održava na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu sve do subote, 25. svibnja. 

Posjetitelje festivala očekuje, uz besplatno degustiranje kvalitetnih kava i čajeva, ceremonija pripreme zelenog čaja s mentom koju predstavlja Kraljevina Maroko, gost festivala. 

Chef David Skoko pokazao je kako se kava može koristiti i u prehrani. Oduševio je posjetitelje s grahuccinom. Grah kuhan u temeljcu od kave od kojeg je, nakon kuhanja, pripremio finu kremu. Tunu je marinirao dva sata u kavi i soya sosu. Servirao ju je na podlozi od pirea od batata kuhanog u kavi. Finalno jelo bilo je GR8 Coffee chicken macchiato. Piletinu je marinirao u kavi i zapekao na vreloj tavi. Servirao ju je na bijeloj palenti kuhanoj u velikom macchiatu.

Chef David Skoko. GR8 Coffee Festival

Održan je i Barista Latte Art Battle, dvoboj barista s ovih prostora, a pobjedu je odnio mladi Ivan Tota koji je osvojio titulu GR8 Latte Art Mastera.

"Mladi entuzijasti ne samo da žele podići razinu kvalitete napitaka, već i donijeti za stol remek-djela u šalici, nadmašujući svoja iskustva", zaključio je Trusić. 

Pobjednik natjecanja, Ivan Tota. GR8 Coffee Festival

Kako prepoznati dobru kavu

Stručnjaci za kavu poručuju da se dobra kava može prepoznati prema nekoliko zakonitosti, bez obzira na naše osobne preferencije i navike. Prva je vizualna ocjena espressa, gdje pjena treba biti smeđe boje nalik lješnjaku, što sugerira svježinu kave i kvalitetu napitka. Druga važna komponenta je miris kave, koji može imati različite, ali uvijek ugodne note, od orašastih plodova preko čokolade i karamela do voćnih i cvjetnih mirisa. Ako je miris spaljen ili teških, zagasitih nota, to može biti pokazatelj loše kave. Kvalitetnu šalicu kave prepoznaje se i po okusu.

GR8 Coffee Festival

Kada pijemo dobru kavu, osjetit ćemo slatkoću i čistoću, te elegantan balans okusa gdje ništa ne strši. Iako naše navike često sugeriraju da bi kava trebala biti gorka i jaka, to je samo stvar navika i kvalitete sirovine koja se koristi. Najviše se cijeni kada je kava balansirana, elegantna i ugodna za piće, što su karakteristike koje upućuju na vrhunski napitak, istaknuli su stručnjaci na festivalu. 

Raste cijena kave

Volatilnost na tržištu kave najbolje oslikava podatak da je cijena arabice u posljednje tri godine rasla za 60 posto, a robuste za čak 75 posto. Taj ogroman skok nagrizao je profitabilnost regionalnih prerađivača kave, a Bloomberg Adria analitički tim ističe da ni ubuduće nije realno očekivati značajniji pad cijena.

Detaljniji pogled na tržišna kretanja otkriva kako je arabica u 2021. godini u prosjeku poskupjela za 51,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a robusta za 37,3 posto. Trend rasta nastavio se i u 2022., pri čemu su cijene arabice porasle u prosjeku za 27,2 posto na godišnjoj razini, a robusta za 19,1 posto u istom razdoblju.

Tržišta su 2023. napokon donijela olakšanje potrošačima Arabice s prosječnim cijenama koje su bile 19,6 posto niže nego prethodne godine. Nasuprot tome, cijene robuste nastavile su rasti sa skokom od 18,3 posto u usporedbi s 2022. godinom.

U Hrvatskoj najveće fluktuacije

Hrvatsko tržište doživjelo je najviše fluktuacija, s padom od 13 posto u 2020., ali i najbrži oporavak u 2021., s rastom od 13 posto. Ovakav rezultat ne čudi s obzirom na to da je hrvatsko tržište izrazito ovisno o turističkoj sezoni. Sva ostala tržišta imala su negativne stope rasta u 2020. i postupno su se oporavljala – Bosna i Hercegovina i Srbija, s padom prodaje od 7 posto u 2020., kompenziranim rastom u sljedećoj godini od 7 odnosno 5 posto.

Najbrže rastuće tržište bila je Slovenija, gdje je rast prodaje od 6 posto u 2021. ubrzan na 19 posto u sljedećoj godini, a slijedi je Srbija s porastom od 5 posto u 2021. na 17 posto u 2022. Hrvatska je 2022. ostvarila istu stopu rasta kao Srbija.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar