Iako je brinu zbog inflacije i pada životnog standarda, dio Hrvata financijski se oporavio u odnosu na prošlu godinu. Naime, 34 posto Hrvata procjenjuje da im je financijska situacija ove godine bolja nego lani, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2023. godinu. To pokazuje pomak u percepciji financijske situacije među Hrvatima jer je čak i onih koji smatraju da je njihova financijska situacija lošija (njih 24 posto) za 10 posto manje nego lani.
Unatoč poboljšanju, brojke pokazuju da Hrvati prosječno u mjesecu raspolažu s 1.035 eura. Od redovnih i dodatnih prihoda najviše novaca imaju oni u dobnoj skupini od 40 do 49 godina (1.224 eura). Mladima su novčanici ipak tanji pa oni od 18 do 29 godina mjesečno raspolažu s tek 751 euro, pri čemu njih 13 posto navodi da nemaju nikakva raspoloživa sredstva. Rezultati istraživanja MasterIndex, koje je za Mastercard u ožujku ove godine provela agencija Improve, pokazalo je i da ispitanici od 30 do 39 godina najviše troše.
Na što se troši?
Za povećanje potrošnje u kućanstvu 83 posto građana krivi poremećaje na tržištu i inflaciju. Većina Hrvata, odnosno njih 93 posto građana, štedi kroz kupunje na akcijama, a 88 posto njih kroz usporedbu cijena.
Čitaj više
Odrčić: Inflacija usporava, plaće rastu, osobna potrošnja tek će eksplodirati
Maloprodaja i plaće bilježe impresivan rast, nadmašujući inflaciju i prethodne trendove unatoč globalnim ekonomskim izazovima.
10.05.2024
Hrvatska maloprodaja u 2023. porasla 3,7 posto, u prosincu visokih 9,1 posto
Rast prometa u prosincu najveći je od rujna 2021., kada je taj porast iznosio 14,8 posto.
30.01.2024
Analiza BBA: Zagrebački i beogradski trgovački centri vodeći po profitu i površini
U Zagrebu i Beogradu površine trgovačkih centara prelaze 400 tisuća kvadratnih metara, no najzasićenija trgovačkim centrima je Ljubljana.
27.11.2023
Očekuje se rekordna potrošnja ovog Crnog petka i Cyber ponedjeljka
Potrošači tijekom kupovine na Crni petak i Cyber ponedjeljak planiraju potrošiti 13 posto više u odnosu na prošlu godinu.
20.11.2023
Općenito, rast troškova zabilježen je u kategoriji namirnica za pripremu kod kuće (68 posto), a na hranu i piće se prosječno izdvaja 234 eura mjesečno - što je ujedno i najveći mjesečni trošak za građane. Odmah nakon toga najviše se troši na odjeću i obuću (113 eura), na kredite (86 eura) te štednju i ulaganja (72 eura). Ostale kategorije potrošnje uključuju osobnu njegu, uređenje doma, prijevoz, te izlaske i kulturu, gdje se primjerice mjesečno troši oko 41 euro, dok se na edukaciju troši 25 eura.
Također, da nije vrijeme za kupnju stanova, automobila i slične velike investicije smatra 74 posto ispitanih.
Ipak, Hrvati znaju gdje potrošiti novce pa je zabilježen porast potrošnje u kategorijama putovanja i restorana, a na ove 'gušte' u 2024. troši 45 posto više ispitanih nego lani. Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj, također navodi da će ove godine 57 posto građana trošiti na putovanja, glazbene festivale i gastronomske avanture više nego prošle godine.
Veća potrošnja nego godinu dana ranije uočava se i za neke druge kategorije: namještaj, odjeća, kulturni događaji, dostava hrane, različiti gadgeti.
Inflacija glavna briga građana
Istraživanje također otkriva smanjenje pesimizma kada je riječ o budućnosti. Tek 15 posto ispitanika očekuje pogoršanje svoje financijske situacije, što je pad u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, čak 35 posto svih ispitanika očekuje poboljšanje svojih financija, a optimizam raste pogotovo među mlađom populacijom (u dobi od 18 do 29).
Inflacija i rast cijena ipak zabrinjavaju građane, a 58 posto ispitanika ih ističu kao glavni problem (što je za šest postotnih bodova manje u odnosu na prošlu godinu).
No, izgleda da kriminal i korupcija sve više brinu Hrvate jer je svaka treća osoba (34 posto) izrazila zabrinutost oko tog pitanja, što je povećanje od čak 12 posto u odnosu na 2023. godinu. Građane također zabrinjavaju smanjenje životnog standarda, nemogućnost plaćanja vlastitih troškova, pad kvalitete zdravstvene zaštite, kao i teme poput imigrantskog vala i klimatskih promjena. Zabrinutost se javlja i zbog nedovoljno radne snage u ključnim sektorima poput turizma i zdravstva, demografski trendovi i pad kvalitete obrazovanja.