Mario Draghi podnio je ostavku na mjesto talijanskog premijera. Unatoč tome što nakon glasovanja u srijedu u talijanskom senatu ova vijest nije došla potpuno neočekivano, nakon nje ponovno jača zebnja da bi politička nestabilnost u trećem gospodarstvu Europske unije mogla zbog visoke zaduženosti mogla bi postati problem svih članica.
Podsjećamo, Senat se u srijedu navečer izjasnio, 95 senatora izglasalo je povjerenje vladi, 33 ih je bilo protiv. No puni sastav Senata broji 321 člana, a mnogi od njih nisu glasali. Među njima su i članovi stranka, Draghijevih koalicijskih partnera Pokret pet zvijezda Guiseppea Contija, Liga Mattea Salvinija i Forza Italia Silvija Berlusconija koje su nešto ranije tijekom dana najavile da neće podržati premijera.
Draghi je već ponudio ostavku prošloga tjedna kada je njegov glavni koalicijski partner, stranka Pokret pet zvijezda odbila sudjelovati na glasanju o povjerenju vladi. Premijer je zaključio da više nema podršku potrebnu da nastavi upravljati državom. No, na zamolbu talijanskog predsjednika Sergio Mattarella pristao je pokušati pridobiti podršku među svojim parlamentarnim saveznicima i pričekati novo zasjedanje Senata da vidi kako će proći novo izglasavanje povjerenja vladi.
Čitaj više
Talijanska kriza mogla bi ubrzo testirati novi monetarni alat ECB-a
Zbog mogućeg pada Draghijeve vlade, raspon cijene zaduživanja između talijanskih i njemačkih 10-godišnjih obveznica premašio 200 baznih bodova.
18.07.2022
Talijanski premijer Mario Draghi izgleda odlučan dati ostavku
Nakon što je u četvrtak talijanski predsjednik odbio ponuđenu ostavku uz poziv Draghiju da razmisli, čini se da premijer ipak nema namjeru ostati na čelu vlade.
16.07.2022
ECB razapet između inflacije i talijanskog javnog duga
Europskoj središnjoj banci postalo je političkom nestabilnosti u Italiji još delikatnije donijeti odluku o pooštravanju monetarne politike.
15.07.2022
Zašto je nestabilnost u Italiji ozbiljan rizik za Hrvatsku i regiju
Raspadne li se talijanske vlade, pogoršavaju se izgledi za inozemnu potražnju za robama i uslugama iz Hrvatske i regije.
15.07.2022
Talijanska politička tempirana bomba nova je prijetnja politici ECB-a
Politička drama u talijanskoj vladi mogla bi dodatno spustiti vrijednost eura, a Europska središnja banka morat će jako pažljivo vući poteze kako talijanski dug ne bi eksplodirao.
14.07.2022
Italija je treća ekonomija Europske unije, a Hrvatska, Slovenija i druge zemlje regije imaju vrlo dobre gospodarske veze s njom.
Slovenija i Hrvatska, primjerice, po 12 posto svojeg izvoza plasiraju na talijansko tržište. Kod Srbije je taj udio osam posto, kod Bosne i Hercegovine pet, a Sjeverne Makedonije četiri posto. Raspadom talijanske vlade, pogoršavaju se izgledi za inozemnu potražnju, komentiraju analitičari Bloomberg Adrije.
Nadalje, Italija je jedna od članica eurozone s najvišim udjelom javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP).
Bloomberg
"Nestabilnost vlade znači izostanak fiskalnih odrednica, a jačanje nestabilnosti Italije dovest će do porasta prinosa na talijanski dug i rizičnije izdavatelje u Europi uključujući Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju. Ovo je dodatni poticaj Europskoj središnjoj banci da formalizira svoj plan protiv fragmentacije", objašnjava analitički tim.
Italija se nalazi i među pet najvećih inozemnih ulagača u Hrvatsku. U posljednjih tridesetak godina iz Italije je investirano 3,8 milijardi eura. Samo u prvom tromjesečju ove godine investicije su premašile sto milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci središnje banke.
Zaduženost trećeg najvećeg gospodarstva eurozone mogla bi postati problem svih članica.
Draghijeva ostavka će predsjednicu Europske središnje banke Christine Lagarde prisiliti da osmisli neko kratkoročno rješenje i posvetiti se političkim odlukama koje bi popravile nedostatke u eurozoni. Trebat će se nekako iskopati iz te krize, valutna zajednica opstala je i kada se, doduše, puno manja Grčka našla u problemima.
Bloomberg
Čelnica ECB-a Christine Lagarde na nedavnom sastanku ministara financija država članica eurozone
Bloomberg je zbog spore reakcije ECB-a te rasta kamatnih stopa većeg nego ga talijanske javne financije mogu podnijeti predvidio političku krizu u Italiji. Dokazi talijanske ranjivosti došli su na vidjelo prošlog mjeseca kada su izgledi za poskupljenje zaduživanja prinose na desetogodišnji dug podigli za četiri posto, i to prvi put od 2014. godine. Prinosi su otada zbog ECB-ova obećanja opreznog pooštravanja monetarne politike, pogotovo s obzirom na pad vrijednosti eura, pali.
Dogodi li se da ECB mora agresivnije podizati kamatne stope, troškovi zaduživanja u Italiji mogli bi postati neodrživi. Čak i rastom od tri posto, talijanski dug mogao bi eksplodirati.
.webp){kind=icon}
