U utorak navečer, Europski parlament je odobrio izmjene u uredbi TEN-T (Transeuropska prometna mreža), koje su posebno značajne za Hrvatsku jer joj omogućuju da se, pored uključenih Mediteranskog koridora i koridora Rajna–Dunav, integrira u dva dodatna koridora: Baltičko more–Jadransko more i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran.
Taj potez dodatno ukorjenjuje Hrvatsku u prometnu i ekonomsku strukturu Europske unije, proširujući mogućnosti ulaganja u različite sektore infrastrukture, kao što su željeznice, ceste, zračni promet, pomorstvo i riječni promet, priopćili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Novosti donesene tom izmjenom uključuju i prilike za financiranje EU-ovih projekata u dijelovima Hrvatske koji prethodno nisu bili obuhvaćeni, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te infrastrukture u Slavoniji.
Čitaj više
Butković: U prometnu infrastrukturu ulaže se tri i pol milijarde eura
Ulaganja se uglavnom odnose na gradnju cesta i željeznica, s većim naglaskom na željeznice tijekom sljedećeg desetljeća.
20.11.2023
Hrvatska među najgorim zemljama EU-a po ulaganjima u željeznicu
U razvoj cestovne infrastrukture investirala šest puta više nego u željeznice.
19.09.2023
Zračni promet u srpnju na razini 2019.
Kroz domaće aerodrome prošlo gotovo dva milijuna putnika.
12.09.2023
Gredelj isporučio prvu moderniziranu lokomotivu za slovački ZSSK Cargo
Ugovorom u vrijednost od 20 milijuna eura dogovorena je modernizacija 18 starijih lokomotiva.
31.08.2023
Inicijalno, uredba TEN-T iz 2013. godine nije obuhvatila značajne dijelove Hrvatske, što je otežavalo financiranje strateških infrastrukturnih projekata. Sada, nova uredba uključuje veći dio Hrvatske, uključujući Rijeku na trima koridorima, te omogućava bolju povezanost i razvoj infrastrukture.
"Dogovorom o Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini, Hrvatska je pozicionirana na dodatna dva koridora: Baltičko more–Jadransko more i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav EU-a, za što smo se osobito založili u razgovorima s predsjednicom Europske komisije (Ursulom) Von der Leyen i povjerenicom (Adina-Ioanom) Vălean. Izborili smo i da se Dalmacija uvrsti u TEN-T koridore", zavikao je tom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković pa dodao: "Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže. Rijeka će se nalaziti na tri koridora. Stvaramo pretpostavke za nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske."
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da je ovo povijesni dan za Hrvatsku.
"Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU-ovo financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili na taj način zastupljeni. Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU-ove prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru i Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu. Za nas to znači priznanje truda uloženog u cijeli proces da se Republika Hrvatska kvalitetno prometno pozicionira i nastavi sa snažnim ulaganjima u cjelokupan prometni sustav", rekao je Butković.
Tim izmjenama, Hrvatska postaje važno čvorište na četirima TEN-T koridorima, što potvrđuje njezinu vrijednost u europskom prometnom sustavu i otvara nove prilike za daljnji razvoj i ulaganje u cjelokupni prometni sustav.