Posjet američkog predsjednika Joea Bidena Izraelu je, čini se, donio barem jedan konkretan rezultat, a to je otvaranje granice između Egipta i Pojasa Gaze za isporuku humanitarne pomoći civilima. No još uvijek nema mjesta za smirivanje najnovijih napetosti na Bliskom Istoku čije su dalekosežne posljedice dotaknule i granicu između Slovenije i Hrvatske na kojoj će Slovenija, prema neformalnim najavama, ponovo uvesti kontrole.
Hrvatsko-slovenske odnose diktira i Nuklearna elektrana Krško (NEK) zbog čijeg zastoja dolazi u pitanje mogućnost da Hrvatska ove godine po prvi puta u dva desetljeća bude neto izvoznik električne energije. A zahvaljujući padu cijena energenata u posljednjih godinu dana inflacija u Europskoj uniji je u rujnu konačno pala ispod razine od pet posto, objavljeno je u srijedu.
Rast cijena i drugi problemi muče zagrebačke ugostitelje koji su u srijedu Gradu Zagrebu i Vladi uputili niz zahtjeva koji bi im olakšali poslovanje, a o svojem poslovanju i izazovima koje donose promjene raspravlja i domaća financijska industrija na konferenciji u Rovinju.
Humanitarna pomoć
U Izraelu se i dalje pokušavaju utvrditi detalji oko eksplozije u dvorištu bolnice Al-Ahli u Gazi u kojoj je stradalo nekoliko stotina civila. Izraelske vlasti opovrgavaju optužbe da je Izrael raketirao bolnicu i tvrde da je eksploziju izazvala raketa militantne skupine Palestinski islamski džihad koja ima sjedište u Pojasu Gaze.
Američki predsjednik Joe Biden posjetio je Izrael, a jedan od rezultata te posjete je dogovor Egipta i Sjedinjenih Američkih Država o propuštanju humanitarne pomoći kroz graničnu točku između Egipta i Pojasa Gaze. Pomoć bi mogla početi stizati već u petak. Izrael tvrdi da neće ometati isporuku pomoći dok god ona ne dolazi u ruke Hamasa.
Situacija na Bliskom Istoku navodi se i kao razlog zašto će Italija uvesti granične kontrole prema Sloveniji, a neformalno se najavljuje da bi kontrole uskoro mogle biti uvedene i na hrvatsko-slovenskoj granici. Talijanski i slovenski ministri unutarnjih poslova drže da tzv. zapadnobalkanska ruta može biti atraktivan koridor za potencijalnu radikalizaciju.
Nesuđeni izvoznik struje
Problem s nuklearnom elektranom Krško, čiji je rad ovih dana privremeno obustavljen zbog kvara, poremetio je mogućnost da Hrvatska prvi put u više od dva desetljeća završi godinu s pozitivnom izvozno-uvoznom bilancom kad je riječ o električnoj energiji. Takav se zaključak nameće iz izvješća o elektroenergetskoj bilanci Hrvatske u prvih devet mjeseci ove godine koje je objavilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
No u prvih devet mjeseci ove godine bilanca je pozitivna odnosno u inozemstvo smo plasirali višak u proizvodnji struje od 894 GWh, dok je lani u istom razdoblju uvoz iznosio 1826 GWh. Kako je poznato, proizvodnja iz Krškog sudjeluje s oko 15 posto u potrebama Hrvatske za električnom energijom, a prema sadašnjim službenim informacijama iz NEK-a, zastoj bi mogao trajati oko mjesec dana. Ispadanje Krškog na najmanje mjesec dana iz pogona sada znači da zamjenu moramo tražiti kroz uvoz, pa će se uvozno-izvozna bilanca u zadnjem kvartalu sigurno pokvariti.
Inflacija ispod pet posto
Inflacija u Europskoj uniji u rujnu je nakon dvije godine konačno ponovo pala ispod razine od pet posto, objavljeno je u srijedu. Ona je tako s 5,9 posto u kolovozu skliznula na 4,9 posto u rujnu. Posljednji puta je ispod pet posto bila u listopadu 2021. godine.
Pad inflacije trebao bi, usprkos sadašnjim prognozama da će razdoblje visokih kamatnih stopa trajati još neko vrijeme, ipak donijeti ublažavanje monetarne politike Europske središnje banke koja sve veće probleme izaziva u Italiji. Tamošnje vlasti strepe od očekivanih revizija talijanskog kreditnog rejtinga.
Barem pet agencija bi idućih tjedana trebalo revidirati svoje ocjene kreditnog rejtinga za talijanski dug koji se kreće u razini od čak 140 posto bruto domaćeg proizvoda. Italija je jedna od najranjivijih zemalja na visoke kamatne stope, a eventualni pad rejtinga dodatno bi poskupio zaduživanje.
Forum ugostitelja
Zagrebački ugostitelji su u srijedu sa svojeg foruma uputili zahtjeve Vladi i Gradu Zagreba koji bi im, ako budu prihvaćeni, mogli olakšati olakšati poslovanje. Poseban su im izazov visoki porezi, poskupljenje najma parkirališnih mjesta za terase i nerješavanje problema manjka radnika u razdobljima povećane frekventnosti poslovanja, npr. rada vikendom.
Predložili su uvođenje sustava e-vinjeta za djelatnike, čijom bi se kupnjom pokrili bi svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike. Na e-vinjetu bi upisali ime, prezime i OIB te bi se kupnjom te vinjete automatski platili svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike, pojasnili su.
Od Zagreba su zatražili odgodu odluke o povećanju najamnina i nakon toga njeno postupno uvođenje. Od Vlade su zatražili niža davanja, odnosno ponovno ujednačavanje porezne stope u ugostiteljstvu za usluge pružanja smještaja te pripreme jela, pića i napitaka na 13 posto (sada je 25 posto) te smanjenje poreznog opterećenja doprinosa i davanja na plaće te povećanje osobnog odbitka.
Nacionalni plan za drvo
Vlada RH bi na svojoj redovnoj sjednici u četvrtak trebala donijeti niz odluka među kojima se nalazi i donošenje Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Domaći državni statističari su najavili objavu revidiranih podataka o godišnjem bruto proizvodu i to za razdoblje od 1995. do 2022. godine, a detalje o kretanju BDP-a Europske unije će objaviti i Eurostat.
U Rovinju se u četvrtak nastavlja konferencija "Izazov promjene" u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Hrvatska banka za obnovu i razvitak u Osijeku organizira konferenciju o poticanju izvoza, a u Zagrebu bi se trebala održati osma konferencija AI2Future posvećena umjetnoj inteligenciji. Konferenciju organizira udruga CroAI.