.webp){kind=icon}
Novo rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku najvažnija je vijest proteklog tjedna. Hamasov napad na Izrael izazvao je žestoku odmazdu, broj žrtava konstantno raste, a kako to obično biva, uz zaraćene su se strane odmah svrstali i globalni igrači, sukladno svojim interesima.
SAD je dao potporu Izraelu i upozorio Irance koji su podržali Hamasov krvavi pohod. Još se uvijek vode razgovori između Teherana i Rijada, ali sva diplomatska nastojanja ozbiljno su narušena eskalacijom sukoba.
Dok svjetske sile vode geopolitičke bitke, tržišta se pitaju kakve će ekonomske posljedice ostaviti potencijalno širenje rata. Posebno se odnosi na cijenu nafte koja je već polako rasla zbog ograničavanja proizvodnje i izvoza u Saudijskoj Arabiji, odnosno Rusiji. Nedostatke na tržištu pokrivao je iranski izvoz, ali ako se i Teheran dublje uplete u rat moglo bi doći do ozbiljne krize.
Što se ostalih ekonomskih tema tiče, u SAD-u se nastavlja tradicionalno gatanje tržišta o Fedovim odlukama o dizanju kamatnih stopa. Zasad se ne očekuje daljnje zaoštravanje monetarne politike, pa tržišta rastu, iako američko tržište rada ne posustaje, što bi opet moglo rasplamsati inflaciju.
Na domaćoj sceni je puno mirnije. Iako nam trgovinski deficit raste, građani se i dalje zadužuju i troše, a agencije za kreditni rejting nas simpatiziraju. Cijene nekretnina luduju, a političari sve odluke, osim onih populističkih, stavljaju na led u iščekivanju superizborne 2024. godine.
Vijesti koje dolaze s Bliskog istoka sve više mirišu na eskalaciju rata. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je svaki član Hamasa "mrtav čovjek" nakon prvog sastanka vlade nacionalnog jedinstva oformljene u srijedu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu | Bloomberg
Premijer Netanyahu pristao je formirati ratnu vladu s bivšim ministrom obrane i čelnikom centrističke oporbene stranke Bennyjem Gantzom nakon dogovora da nesuglasice i političko rivalstvo ostave po strani.
Gantz je poručio da je sada "vrijeme za rat" te izraelskim građanima rekao da je novoformirana vlada "ujedinjena" i spremna "izbrisati" Hamas s lica zemlje.
Američki predsjednik Joe Biden kazao je da je razgovarao s Netanyahuom te da mu je jasno poručio da Izrael mora djelovati prema "ratnim pravilima".
Broj mrtvih u napadima Hamasa na Izrael koji je počeo u subotu dosegao je 1200, a u najnovijem izvješću u noći na četvrtak ministarstvo zdravstva u Gazi govori o isto toliko mrtvih Palestinaca u izraelskom odgovoru.
Biden je kazao da razumije bijes i frustraciju naroda u Izraelu, ali je od te zemlje zatražio da se pridržava Ženevskih konvencija.
Upozorio je Iran, koji je pozdravio Hamasov napad, da "bude oprezan".
Države članice Arapske lige pozvale su na hitno zaustavljanje izraelskih napada na Pojas Gaze.
Na izvanrednom sastanku u Kairu, ministri vanjskih poslova 22 zemlje također su upozorili na "katastrofalne" humanitarne i sigurnosne posljedice intenziviranja sukoba.
Kako je izraelski farmaceutski div Teva Pharmaceutical Industries vlasnik Plive, pojavila se zabrinutost oko toga kako će sukob utjecati na njihovo poslovanje.
Iz kompanije su poručili kako rat ne bi trebao u značajnoj mjeri utjecati na njihovo poslovanje i financijske rezultate.
Prodaja u Izraelu čini samo dva posto Tevina prihoda, a proizvodnja u matičnoj zemlji manje od osam posto ukupne proizvodnje.
"Trenutno ne očekujemo značajan utjecaj (sukoba) na naše poslovanje i/ili na naše financijske i poslovne rezultate", objavili su iz izraelske farmaceutske tvrtke.
U Tevi su dosta optimističniji nego u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) koji predviđa usporavanje globalne ekonomije.
Predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva | Bloomberg
Iz MMF-a su u utorak objavili svoju redovnu polugodišnju procjenu kretanja globalne ekonomije, a pretpostavljene stope rasta pokazuju da ta financijska institucija u ovom trenutku ne očekuje bilo kakav dodatni zamah svjetske privrede u 2024. godini. Prema procjenama MMF-a, ova će godina rezultirati globalnim ekonomskim rastom od tri posto, dok bi u 2024. godini rast trebao biti 2,9 posto. Za usporedbu, u 2022. godini svjetsko gospodarstvo raslo je po stopi od 3,5 posto.
Najnovija procjena ekonomskog rasta za iduću godinu snižena je za 0,1 postotak u usporedbi s ranijim prognozama MMF-a. Rezultat je to prije svega snižavanja procjena rasta za velike europske ekonomije te Kinu. Njemačkoj se sada prognozira rast od 0,9 posto u 2024. godini, Italiji od 0,7 posto, Španjolskoj od 1,7 posto, a Velikoj Britaniji od 0,6 posto.
I naši analitičari upozoravaju da Europa polako, ali sigurno klizi u (tehničku, zasad) recesiju, dok će Adria regija uspjeti zadržati glavu iznad vode.
Iako se na prvu čini da su zemlje EU27, odnosno eurozone izbjegle pad ekonomske aktivnosti, kada pogledamo strukturu rasta BDP-a, eliminacijom rasta zaliha slika se kod nekih zemalja prilično mijenja, ističe naš analitički tim.
Najrelevantnije zemlje za Adria regiju po pitanju robne razmjene, konkretno izvoza, Njemačka i Italija, nisu u zavidnoj poziciji. Ako izbacimo promjenu zaliha, EU27 (pad od 0,2 posto), dvije spomenute države (Njemačka pad od 0,4 posto, Italija od 0,6 posto) su u drugom ovogodišnjem tromjesečju u minusu u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.
Nijemcima nikako ne ide na ruku ni to što je nekoliko njihovih velikih građevinskih tvrtki podnijelo zahtjeve za stečaj, a čini se da je to tek početak vala bankrota u sektoru koji se navikao na lagodan život u razdoblju jeftinog novca.
"Izvođači projekata bore se s povećanim troškovima izgradnje, povećanim kamatama i padom cijena", kaže Marlies Raschke, suvoditeljica odjela za restrukturiranje i stečaj u odvjetničkoj tvrtki Noerr. "Svjedočili smo da je nekoliko njih podnijelo zahtjeve za stečaj posljednjih tjedana, a očekujemo ih još."
To je nagla promjena na tržištu koje je cvjetalo u godinama niskih kamatnih stopa, kada se novac slijevao u nekretnine dok su ulagači tražili prinose. Građevinske tvrtke mogle su komotno realizirati projekte uz pomoć jeftinih kredita i lako ih prodati na tržištu na kojem su cijene samo rasle.
Okolnosti su sada sasvim obrnute. Njemačke transakcije uredskim nekretninama na najnižoj su točki od 2014. godine, prema nekretninskoj tvrtki Savills. Vonovia SE, veliki rentijer, u svojim je financijskim rezultatima upozorio da su novi građevinski projekti "jedva održivi".
Malo svjetla u njemačku ekonomsku tminu donio je podatak da je stopa inflacije u Njemačkoj, mjerena kao međugodišnja promjena u indeksu potrošačkih cijena (CPI), iznosila 4,5 posto u rujnu 2023. godine, što je osjetan pad u odnosu na šest posto u kolovozu.
Bloomberg
"Stopa inflacije pala je na najnižu razinu od početka rata u Ukrajini. Ipak, ostaje visoka", kaže Ruth Brand, predsjednica Destatisa, dodajući kako potrošači još uvijek jasno osjećaju udar poskupljenja hrane.
I član Upravnog vijeća Europske središnje banke Boris Vujčić rekao je da je prerano za proglašavanje pobjede nad inflacijom jer će se ključni događaji u gospodarstvu eurozone odvijati tek s vremenom.
Podaci početkom 2024. donijet će jasniju sliku o plaćama, što će dužnosnicima pružiti bolju, iako još uvijek ne definitivnu sliku potrošačkih cijena, rekao je hrvatski dužnosnik u srijedu u intervjuu. Nove tromjesečne prognoze stižu pak na vrijeme za posljednji sastanak ove godine, istaknuo je Vujčić u Marakešu, u Maroku, gdje Međunarodni monetarni fond održava svoj godišnji sastanak.
"Ne bih rekao da ćemo u prosincu moći reći da je misija obavljena. Moramo biti strpljiviji", zaključio je Vujčić.
Inflacija i općenito siva ekonomska slika negativno utječu na radnike u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK). Prema novim istraživanjima, mentalni poremećaji su do kolovoza ove godine britanske tvrtke stajali 6,9 milijardi funti u izgubljenim radnim danima zbog dugotrajnih bolesti.
Trošak izostanka osoblja od 20 ili više dana zbog lošeg mentalnog zdravlja bio je gotovo jednak ukupnom trošku dugotrajnih izostanaka uzrokovanih problemima s mišićno-koštanim sustavom, operacijama i rakom zajedno. Ta oboljenja stajala su poslodavce ukupno 7,6 milijardi funti, pokazalo je istraživanje tvrtke GoodShape, savjetnika za zdravlje i dobrobit zaposlenika.
Studija ističe razmjere krize mentalnog zdravlja koja pogađa UK. Osim rastućeg broja problema u radnom okruženju, rekordnih 2,6 milijuna ljudi je bez posla zbog dugotrajnih bolesti. Među tom skupinom, mentalni poremećaji su najveći pojedinačni faktor.
No ne ide svima loše, ima Europa i svijetlih gospodarskih primjera. Jedan od njih je Irska. Naime, Irci će, po uzoru na Norvešku, osnovati državni stabilizacijski fond kako bi lakše podmirivala buduće zdravstvene, mirovinske i klimatske troškove i uspostavila mehanizam zaštite od pada kapitalnih ulaganja u slučaju krize, objavljeno je u utorak.
Irska je lani zabilježila višak u proračunu od 2,9 posto nacionalnog dohotka, a prognoziraju da bi u idućim godinama trebao biti još i veći. Stoga je irski ministar financija Michael McGrath najavio zakone koji će vladi naložiti izdvajanje 0,8 posto nominalnog BDP-a, odnosno 4,3 milijarde eura godišnje u novi fond od 2024. do 2035. godine osnovan po uzoru na norveški model.
The Future Ireland Fund mogao bi do 2035. dosegnuti vrijednost od oko 100 milijardi eura, uz pretpostavku o stopi prinosa od oko četiri posto, i pomoći s podmirivanjem klimatskih i troškova mirovina, objavilo je tamošnje resorno ministarstvo.
Viška novaca očito ima i Exxon Mobil koji je, prema pisanju Bloomberga, blizu zaključivanja ugovora vrijednog 58 milijardi dolara za kupnju Pioneer Natural Resourcesa. U naftnom divu se vode time kako će nafta i plin još desetljećima ostati ključni u svjetskom energetskom miksu bez obzira na to kojim putem države krenu prema niskougljičnoj budućnosti.
Exxon je u pregovorima o plaćanju više od 250 dolara po dionici za proizvođača škriljevca u teksaškom Irvingu. Konačni dogovor nije postignut i uvjeti bi se mogli promijeniti ili bi pregovori ipak mogli završiti bez dogovora, kazali su anonimni izvori, a predstavnici Exxona i Pioneera odbili su dati komentar.
Bloomberg
Što se domaće ekonomsko-političke scene u prošlom tjednu tiče, doznali smo kako se u Hrvatskoj pod stranim vlasništvom nalazi 11 tisuća poduzeća, a u njima je zaposleno više od 250 tisuća ljudi. Najviše ih radi za njemačke i austrijske vlasnike, a najbolje plaćaju Japanci, Kanađani i Izraelci.
Najveći broj stranih vlasnika dolazi iz zemalja koje su nam i najveći trgovinski partneri: Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije, Bosne i Hercegovine te Srbije. Nakon njih slijede Švicarska, ali i čak 407 poduzeća s ruskim vlasnicima, iako tu brojku treba uzeti s dozom opreza u procjeni aktualne situacije jer se podaci odnose na razdoblje prije ruske invazije na Ukrajinu i zbog toga uvedenih sankcija. Nakon njih slijede još Velika Britanija te Sjedinjene Američke Države, čime se zaokružuje popis deset država odakle dolazi najviše stranih vlasnika domaćih poduzeća.
Pogled na ostale brojke iz izvješća pokazuje i da postoje određene razlike u drugim parametrima. Slovenci, koji među strancima kontroliraju najveći broj hrvatskih poduzeća, njih 1551, zapošljavali su nešto više od 15 tisuća ljudi. Istovremeno, više je zaposlenih bilo u kompanijama s njemačkim, austrijskim, nizozemskim i talijanskim vlasništvom. Očito je da u odnosu na Slovence oni kontroliraju veće kompanije jer su vlasnici iz tih zemalja zapošljavali po više od 20 tisuća radnika, a njemački i gotovo 40 tisuća.
Pisali smo i o paradoksalnoj situaciji na domaćem nekretninskom tržištu. Naime, prema nedavnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine cijene stambenih nekretnina bile su 13,7 posto više no u istom lanjskom razdoblju i to je bio šesti uzastopni kvartal u kojemu su cijene rasle dvoznamenkastom stopom na godišnjoj razini.
Bloomberg
Istodobno, u analizi zagrebačkog Ekonomskog instituta predstavljenoj krajem rujna vidi se da je u 2022. godine došlo do pada broja kupoprodaja nekretnina u odnosu na prethodnu godinu, i to za 12,9 posto, a ni ova godina neće donijeti promjenu smjera.
Drugim riječima, očito je da se tržište nekretnina hladi, a to bi u uravnoteženim tržišnim okolnostima trebalo voditi padu cijena. No u Hrvatskoj to nije tako.
Hladi se i interes stranih ulagača za Hrvatsku, ako je suditi po podacima koje je u utorak objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Oni sugeriraju slabljenje izravnih stranih investicija u Hrvatsku u prvom dijelu ove godine. Prema najnovijoj statistici, do kraja šestog mjeseca u Hrvatsku je stigla 1,21 milijarda eura inozemnih ulaganja.
Središnja banka ne objavljuje ažurirane usporedne podatke po tromjesečjima, već samo kumulativne brojke, tako da iz nove objave nije moguće izravno usporediti prvo polugodište ove i prošle godine. No lani smo u ovo doba pisali o pristiglih 1,72 milijarde eura za prvo polugodište 2022. godine, što znači da je ova za 30-ak posto slabija.
Objavljene brojke pokazuju da su među stranim investitorima u Hrvatsku u prvom polugodištu daleko najviše dominirale Austrija i Njemačka koje su same bile zaslužne za više od dvije trećine svih investicija. Nakon njih slijedi nekolicina država, među kojima se nalaze Slovačka i Slovenija, ali i Bosna i Hercegovina, s izravnim ulaganjima u rasponu od 40 do 80 milijuna eura.
Optimizam ne ulijeva ni vijest da je u prvih osam mjeseci iz Hrvatske izvezeno robe u vrijednosti od 15 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 26,2 milijarde eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim u ponedjeljak, vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,3 milijarde eura, što bi značilo kako je pokrivenost uvoza izvozom bila 57 posto.
DZS
Hrvatski statistički ured objavio je nedavno i privremene podatke za prvih sedam mjeseci ove godine. U tom je razdoblju izvoz iznosio 13,3 milijarde eura, dok je uvoz bio deset milijardi eura viši, odnosno iznosio 23,3 milijarde eura. Od siječnja do srpnja pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,2 posto.
U tom razdoblju najviše se izvozilo roba prerađivačke industrije, a prednjačili su prehrambeni proizvodi s izvoznim rezultatom od 1,13 milijardi eura, električna oprema s 1,15 milijardi eura i gotovi metalni proizvodi s 851 milijunom eura.
A iako se uvjeti za dobivanje kredita pooštravaju, kreditna aktivnost banaka "prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava" i dalje je snažna, priopćeno je u ponedjeljak iz Hrvatske narodne banke. Visoka likvidnost te povećanje razlike između kamatnih stopa koje banke odobravaju na depozite i onih koje naplaćuju na kredite podigli su profitabilnost domaćih banaka na "najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću", dodali su u HNB-u nakon sastanka Savjeta banke.
Prema priopćenju, dobit bankovnog sustava porasla je za 73 posto, a pokazatelji povrata na imovinu te kapital (ROA, odnosno ROE) "dosegnuli su rekordne razine". Izdašna zarada banaka posljedica je pristupanja eurozoni jer se hrvatske banke sada koriste mogućnošću polaganja viškova likvidnosti kod središnje banke, i to po kamatnoj stopi na prekonoćne depozite koja je zahvaljujući strogoj monetarnoj politici i borbi s inflacijom Europske središnje banke ove godine bitno povišena.
Mogućnost polaganja depozita im je donijela znatan kamatni prihod. "Zahvaljujući tome i povećanju kamatnih prihoda od svih sektora osim kućanstava, ukupni kamatni prihodi porasli su nakon više od desetljeća njihova gotovo kontinuiranog smanjivanja", objašnjavaju u HNB-u.
Da su domaći poduzetnici još uvijek podozrivi prema novim tehnologijama i konceptima, pokazuje i naša priča o agrosolarnim elektranama. Neznanje ili manjak informacija razvijaju strah ili u najmanju ruku oprez. Može se stoga pretpostaviti da je nedostatak kvalitetnih informacija među domaćim poljoprivrednicima temeljni problem kad je riječ o odnosu prema projektima agrosunčanih elektranama koji u razvijenijim zemljama Europske unije, poput Francuske ili Nizozemske, već uvelike dobivaju pravo građanstva.
Bloomberg
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) je na upit Bloomberg Adrije stigao odgovor kako se ništa nije promijenilo u njihovu stajalištu da bi se razvoj agrosunčanih elektrana mogao negativno odraziti na cijenu zemljišta, estetski narušiti izgled ruralnih područja te u konačnici povećati cijenu hrane.
Oni, naime, kao bolje rješenje vide solarne panele na poljoprivrednim objektima, a ne na poljima.
Od novih tehnologija zato ne bježe u našem IT sektoru koji je, prema analizi HUP-a, nastavio rasti brže od europskog prosjeka. Lani su ukupni prihodi sektora porasli gotovo 17 posto, na 7,2 milijarde eura, a izvoz je dosegnuo 1,6 milijardi eura.
Ukupni prihod hrvatske ICT industrije je lani dosegao 7,2 milijarde eura, a taj je rezultat 16,9 posto viši nego u 2021. godini.
Promatra li se samo prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti koji je lani dosegao 3,5 milijardi eura, rast u odnosu na prošlu godinu još je i veći, 24,5 posto.
Jedan dosta živahan segment domaćeg IT sektora svakako je i gejming industrija koja se ovaj tjedan okupila na konferenciji Game Changer, a nju je za Bloomberg Adriju najavio organizator Matija Vučković.
Najmoćnija platforma za digitalnu transformaciju je gejming, ali godine pred nama kao pravi game changer obilježit će umjetna inteligencija, istaknuo je Vučković.
"Svakako treba izdvojiti ulazak umjetne inteligencije u sva područja tehnologije. Njezina primjena u svim područjima poslovanja predstavlja pravi game changer koji će obilježiti godine pred nama", poručuje Vučković.
U tradicionalnim industrijama – tradicionalne boljke. Mali trgovci se opet žale da Vlada svojom politikom pogoduje velikima.
Stoga iz ceha trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK) od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) traže da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera reguliraju ograničavanjem visine marže, a ne finalne cijene proizvoda. Upozoravaju da trenutačno ograničenje cijena onemogućava konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.
"Neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi", stoji u priopćenju iz HOK-a.
Iako su milijardama dolara daleko od Exxona, i u Studencu se u zadnje vrijeme bave akvizicijama i širenjem. Upravo s tim ciljem im je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u ponedjeljak isplatila 17,8 milijuna eura kredita. Kredit je odobren još tijekom ljeta, a ukupna vrijednost projekta čiji je dio i ovaj zajam je 35,5 milijuna eura.
U EBRD-u napominju da se radi o "najvećem hrvatskom prehrambenom trgovačkom lancu po broju trgovina" te da će se novac koristiti "za preuzimanje odabranih prehrambenih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i buduće investicije".
Studenac je pod kontrolom poljske investicijske tvrtke Enterprise Investors koja je na hrvatsko tržište stigla 2018. godine kad je preuzela većinski udio u pekarskom lancu Pan-Pek.
Za kraj donosimo rezime s naše prve regionalne konferencije o industriji luksuza koja je na jednom mjestu okupila vodeće stručnjake iz svijeta i regije koji su publici približili nove trendove u industriji i iznijeli svoja očekivanja kuda se ona kreće.
Prva regionalna konferencija o luksuzu održana je u Porto Montenegru | Bloomberg Adria
Ako bismo konferenciju morali sažeti u jednu poruku, to bi svakako bilo da je održivost ključna riječ koja će odrediti smjer kojim će narednih godina taj sektor ići. S obzirom na to da tržište i broj potrošača u Adria regiji raste, brendovi će se morati prilagoditi novim zahtjevima kupaca koji će pored proizvoda tražiti i iskustvo, a pri kupovini razmišljati o etičkim i ekološkim karakteristikama, zaključak je panelista konferencije "The Future of Luxury" u organizaciji Bloomberg Adrije.
Sudionici konferencije u Porto Montenegru raspravljali su o ključnim trendovima koji prevladavaju na tržištu i kako im se luksuzni brendovi trebaju prilagoditi kako bi ostali konkurentni na tržištu luksuzne robe. Zahvaljujući uvaženim panelistima i brojnoj publici, možemo zaključiti da je konferencija odgovorila na važna pitanja, ponudila ključne savjete i iskustva te pokrenula debatu koja je dosad u regiji bila zapostavljena.
