Iznenadni Hamasov napad i Izraelova odmazda mogli bi dovesti do jače destabilizacije regije – a globalno tržište nafte pomno prati razvoj događaja.
Postoji mnogo pitanja oko geopolitičkih posljedica konflikta koji je ponovo buknuo 50 godina nakon Jomkipurskog rata, sukoba koji je prethodio naftnoj krizi 1970-ih.
Ne tvrdimo da će posljedice sadašnje situacije biti usporedive s onim što se desilo tada, ali geopolitička slika Bliskog istoka mogla bi se promijeniti na neočekivani način. Izrael je nakon napada Hamasa prst krivnje uperio uglavnom prema Iranu. Iz Teherana su zanijekali umiješanost, ali je predsjednik Ebrahim Raisi napad prozvao "pobjedom".
Saudijska Arabija je prije proteklog vikenda bila nadomak sklapanja dogovora s Izraelom koji je regiji mogao donijeti dodatnu stabilnost. Sjedinjene Američke Države i Iran su izokola pokušavali postići svojevrsno zatopljenje u svojim međusobnim odnosima, a to je moglo rezultirati i snažnijim dotokom sirove nafte.
Brojna geopolitička razmatranja ovisit će o tome koliko daleko će Izrael ići sa svojom odmazdom – posebno kad je u pitanju Iran. Zasad, to su najvažnije brige koje more trgovce naftom:
1. Provedba sankcija
Na tržištu nafte postoji široko prihvaćeno uvjerenje da SAD baš nije striktan u kontroli provedbe sankcija na izvoz iranske nafte, zbog čega je transport iz te zemlje posljednjih mjeseci znatno porastao.
To je i razlog zašto su cijene na tržištu ostale relativno stabilne mada je ponuda iz Saudijske Arabije, Rusije i ostatka OPEC-a znatno smanjena.
Postoji šansa da bi SAD mogao stati na kraj takvoj trgovini. Islamska Republika u ovom trenutku najveći dio svoje nafte prodaje Kini, s time da su količine u kolovozu dnevno dosezale i 1,5 milijuna barela, što je najviša razina u posljednjih desetak godina, pokazuju podaci analitičke tvrtke Kpler.
Proizvodnja i izvoz iranske nafte su u porastu | Bloomberg
Teško je procijeniti u kojoj bi točno mjeri SAD mogao kontrolirati provedbu sankcija. Otkad su 2018. godine sankcije ponovo nametnute Iranu, prodaja nafte kineskim kupcima sve se više fakturira u juanu ili naplaćuje kroz kompenzacije, a provodile su je lokalne banke kako bi se izbjegle sankcije Zapada. Naftu Iran prebacuje vlastitim tankerima ili tzv. sivom flotom, pa američke vlasti taj dobavni lanac ne mogu lako kontrolirati.
Bilo kakav ishod kojim bi se smanjio dotok iranske nafte značio bi i rast potražnje za barelima iz Rusije, što je nepoželjan rezultat za Washington i druge države članice grupe G-7 koje se trude Moskvi ograničiti pristup petrodolarima.
Uz to, bilo kakvo dodatno inzistiranje na provedbi sankcija značilo bi i smanjenu ponudu na tržištu nafte, što je velika stavka pred izbornu godinu u SAD-u.
2. Hormuški problem
Hormuški tjesnac povezuje proizvođače nafte iz Perzijskog zaljeva s rafinerijama diljem svijeta.
Kroz njega prolazi šestina globalne potrošnje nafte, a radi se o dijelu mora koji je Iran često pokušavao kontrolirati. Vitalno je važan za globalno tržište energenata.
Zasad ne postoje znakovi da Teheran pokušava poremetiti plovidbu trgovačke mornarice, za čime je posljednjih godina ponekad posezao, često kao odmazdu za druge mjere.
Transport nafte Hormuškim tjesnacem u povijesti nikad nije zbilja i prekinut. Nije se to desilo niti 1984. godine tijekom Rata tankera kad su Iran i Irak međusobno napadali protivničke tankere, a ni u modernijim vremenima kad je Iran krenuo sa zapljenama brodova i remećenjem trgovačke plovidbe.
Gotovo 17 milijuna barela nafte dnevno prolazi kroz Hormuški tjesnac | Bloomberg
Prekid transporta kroz Hormuz naštetio bi i iranskim saveznicima. To ne znači da plovidba ne može biti bitno otežana, čak i do točke poremećaja protoka nafte, ali teško je očekivati potpunu obustavu transporta.
Iza tjesnaca posljednjih je godina bilo incidenata u kojima su iranski transport nafte presretale zapadne zemlje, što je još jedan izvor potencijalnog poremećaja ako dođe do eskalacije.
3. Širina poremećaja?
Utjecaj sukoba na tržište nafte ponajviše ovisi o tome koje će poteze Izrael povući idućih dana, tjedana i mjeseci.
Iran je "vrlo veliki upitnik" i pazit će se koliko će izraelski premijer Benjamin Netanyahu snažno optužiti Teheran za pomoć u napadima, poručili su svojim klijentima Helima Croft i drugi analitičari RBC Capital Marketsa.
4. Strateške zalihe
Ako se sukob razvije u nešto što će poremetiti ponudu nafte ili podići njenu cijenu u duljem roku, to bi američkim vlastima bilo opravdanje za nastavak prodaje nafte iz strateških zaliha.
Time bi se cijene mogle primiriti u kratkom roku, ali bi se svejedno stvorila potreba da u jednom budućem trenutku SAD obnovi svoje zalihe.
5. Povijest kao učiteljica
Usprkos svim tim rizicima, postoji i šansa da će ovaj rat u konačnici biti beznačajan za tržište nafte.
Nemir u regiji posljednjih se godina nije pretvorio u strukturni poremećaj više cijene nafte. Trgovci naftom će iščekivati čvrste dokaze da bi poremećaji mogli biti materijalno značajni za ponudu. Vrlo često, oni to nisu.
--- U izradi članka surađivali Julian Lee i Serene Cheong.
.webp){kind=icon}
