Ministarstvo poljoprivrede u srijedu je reagiralo na medijske napise kako je Hrvatska najgora po širenju afričke svinjske gripe tvrdeći kako su spremno dočekali pojavu te zarazne bolesti.
Brojne su se mjere zaštite godinama provodile, a distribuirani su i edukativni materijali te su održavane edukacije i radionice o afričkoj svinjskoj kugi (ASK) te o biosigurnosti za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju, istaknuli su iz Ministarstva.
"Sve službe Ministarstva poljoprivrede promptno su reagirale i prvi slučaj dočekale spremne. Tako je odmah u prvim danima nakon prvog potvrđenog slučaja afričke svinjske kuge u RH, Ministarstvo poljoprivrede donijelo rješenje o određivanju zona ograničenja te izdalo naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge. Osim osnivanja Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge već u prvim danima nakon izbijanja zaraze, osnovani su i lokalni krizni stožeri", navodi se u priopćenju.
Čitaj više
Vučković: Sredstava za obeštećenje proizvođača svinja ima dovoljno
Program potpore težak 7,5 milijuna eura bit će dovoljan, drži ministrica poljoprivrede.
21.08.2023
Gospodarstvima pogođenim afričkom svinjskom kugom 7,5 milijuna eura pomoći
Afrička svinjska kuga trenutno je potvrđena na 112 gospodarstava, uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
19.07.2023
Afrička svinjska kuga sve bliže Hrvatskoj, moguće velike štete
Ministarstvo poljoprivrede upozorilo da je bolest potvrđena u BiH i da postoji rizik prijenosa.
23.06.2023
Tuče, poplave i kuga gaze agrar, ali na polja stižu europski milijuni i roboti
Hrvatskoj poljoprivredi "predsezona" nije bila naklonjena, no ministrica Vučković ispričala je da ima i svijetlih točaka.
07.07.2023
Dodaju da su kao mjera sprječavanja ilegalnog prometa živih svinja i svinjskog mesa i u cilju zaustavljanja širenja zaraze promptno aktivirani punktovi s policijskim nadzorom, a Ministarstvo je u prvim danima odredilo i dodatnu žurnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području. Pritom je, kako navode, 568 gospodarstava zaprimilo sredstva za dezinfekciju i opremu za izradu dezinfekcijskih barijera.
Podsjećaju da su propisi o biosigurnosti na snazi od 2009. godine, a od 2019. provodi se kategorizacija svih objekata na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost. Do 6. srpnja 2023. kategorizirano je, kažu, 74.368 objekata, a ujedno je i onim objektima koji su unaprijedili biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija, pri čemu je broj objekata kategorije 1 smanjen za 25 posto.
Proces kategorizacije i rekategorizacije u višu kategoriju provodi se kontinuirano i za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo sredstva iz državnog proračuna, kao i za postavljanje dvostrukih ograda na gospodarstvima. Podatak o zanemarivom broju farmi koji su u najvišoj kategoriji biosigurnosti i zaražene govori koliko je posao dobro napravljen, ističu u Ministarstvu.
Odbacuju i tvrdnje da je polovica Hrvatske proglašena zaraženom zonom od ASK-a kod divljih svinja, naglašavajući da je riječ o tek 14 općina i gradova u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj te Sisačko-moslavačkoj županiji.
Podsjećaju da je Ministarstvo osim obveze strogih biosigurnosnih mjera u lovištima izdalo i naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, a u posljednje četiri godine na ASK je pretraženo više od 30 tisuća uzoraka domaćih svinja i 17 tisuća uzoraka divljih svinja.
Određivanje zona ograničenja zakonska je obveza nadležnih tijela država članica EU-a te su sve države članice pogođene afričkom svinjskom kugom od 2014. po istom zakonodavnom okviru određivale zone ograničenja.
Saznanje da je ASK potvrđen na nekoliko nepovezanih lokacija u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kratkom razdoblju ukazalo je na veliku mogućnost nekontroliranog širenja virusa, što je bilo potrebno žurno zaustaviti. Sama dinamika širenja bolesti upravo dokazuje da su u svrhu zaštite objekta na kojima se drže svinje takve mjere bile prijeko potrebne, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Podsjetimo, hrvatski su mediji prenijeli kako je Hrvatska najgora po širenju afričke svinjske kuge. Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac komentirao je u medijima kako se ASK prvo pojavljuje kod divljih svinja, a potom se probija u uzgoj domaćih. U Hrvatskoj je došlo do obrnute situacije. "Hrvatska je imala duge pripreme za suočenje s ASK-om i provedbu preventivnih mjera koje su intenzivne od 2019. godine. Ovakav rezultat govori nam da smo vrijeme potrošili uzalud. Domaće svinjogojce nismo pripremili na pojavu bolesti, a situacija kod divljih svinja očito je potpuna nepoznanica jer se u samo par dan početkom svibnja 2023. od nula slučajeva došlo do toga da je polovica Hrvatske proglašena zaraženom zonom od ASK-a kod divljih svinja", rekao je Kuterovac.
.webp){kind=icon}
