I avioni lete prema rekordima, u svibnju 21,9 posto više putnika nego lani

U svibnju 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1,049 milijuna putnika, što je za 21,9 posto više nego u lanjskom svibnju, kada je ostvaren promet od 860 tisuća putnika. Ukupno je od siječnja do svibnja 2023. prevezeno 2661 tisuća putnika, što je za 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju u utorak objavljeni podaci Zavoda za statistiku (DZS).

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 327 tisuća putnika, što je porast od 24 posto u odnosu na svibanj 2022. godine, kada je prevezeno 263 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split, s 314 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 25,7 posto u odnosu lanjski svibanj, kada ih je prevezeno 250 tisuća, te zračna luka Dubrovnik, s 275 tisuća prevezenih putnika, što je također porast, od 28,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kada je promet iznosio 214 tisuća putnika.

Prema podacima, najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, od 226 tisuća putnika, što je za 13,9 posto više nego lanjskog svibnja. Slijede zračne luke Ujedinjenog Kraljevstva, sa 178 tisuća prevezenih putnika, 9,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Francuske, s 87 tisuća prevezenih putnika, što je za 9,1 posto više nego lani.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u svibnju 2023. iznosio je 11.817, što je porast od 7,4 posto u usporedbi sa svibnjem 2022. godine, kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 11.004.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u svibnju 2023. iznosio je 811 tona, što je porast od 0,2 posto u usporedbi sa svibnjem 2022. godine, kada je promet tereta iznosio 809 tona, pokazuju podaci DZS-a.

Ljetni poremećaji

Podsjetimo, zračni prijevoznici u Europi nastoje izbjeći ponavljanje kaosa iz prošlogodišnjeg ljeta, kada su štrajkovi i manjak osoblja bili tako dramatični da je, primjerice, londonska zračna luka Heathrow ograničila broj putnika i tražila od prijevoznika da ograniče broj prodanih karata.

Ovoga i idućeg mjeseca putnici ponovno zagušuju europske zračne luke, dok im se broj vraća na razinu prije pandemije ili je čak premašuje.

Tvrtka koja se bavi pravima putnika AirHelp analizirala je podatke o kašnjenjima letova duljim od 15 minuta ili otkazivanjima za lipanj. Najgore je bio pogođen londonski Gatwick s 54 letova s poremećenim redom letenja, dok je najbolje kotirao aerodrom u Helsinkiju, gdje je takvih letova bilo tek 18 posto.

Na amsterdamskom Schipholu, koji je 2019. imao 72 milijuna putnika, u lipnju je problemima bilo pogođeno 36 posto letova, a na Heathrowu, koji je prije četiri godine imao 81 milijun putnika, kasnilo je ili otkazano gotovo 40 posto letova.

Od kraja travnja potražnja američkih putnika za letove prema Europi porasla je za 20 posto u odnosu na 2019. godinu. Rastu i cijene karata koje su na najvišoj razini u šest godina, navodi u analizi web-stranica za rezervaciju putovanja Hopper.

Najveći broj komercijalnih letova globalno u povijesti zrakoplovstva zabilježen je 6. srpnja, kada je bilo 134.386 letova.

Kako se čini, Hrvatska je još neokrznuta ovim problemima, no podaci DZS-a tek su za svibanj, pa ostaje za vidjeti kako ćemo proći u srcu sezone.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar