Reakcije na nedavno zaoštravanje monetarne politike nisu se stišale ni proteklog tjedna. Sve više ekonomista upozorava da se Europska središnja banka (ECB) u borbi protiv inflacije usredotočila na rast plaća, dok je profit kompanija stavila na drugo mjesto. "ECB zapravo ne želi razgovarati o profitu i uporno krivnju za inflaciju pripisuje radnicima i traži od njih da i dalje nose na svojim leđima dio tereta", izjavila je u ponedjeljak profesorica ekonomije i makrofinancija na sveučilištu u Bristolu Daniela Gabor.
Veliki je teret i na plećima hrvatskih radnika. Istraživanje je otkrilo kako Hrvati u prosjeku rade puno sati, no to im ne znači nužno i produktivnost. Hrvatska je s 1835 godišnjih radnih sati na visokom desetom mjestu među 44 uključene zemlje, dok za visokoproduktivne Nijemce i Dance kao da vrijedi ona "radi malo, radi dobro" – pri dnu su ljestvice po broju radnih sati.
Najjače ekonomije Adria regije izbjegle su stagnaciju, objavili su analitičari Bloomberg Adrije koji su ažurirali prognoze BDP-a za 2023. godinu za većinu zemalja u Adria regiji. Prethodno su ove godine za najveće ekonomije u regiji predviđali stagnaciju stvarnog BDP-a, uz niske stope rasta u jednoznamenkastom postotku u ostalim dijelovima regije. Sada pretpostavljaju da će cijela regija rasti po niskoj jednoznamenkastoj stopi.
Državni zavod za statistiku otkrio nam je u utorak da su plaće rasle brže od inflacije, ali i da ih rast cijena sve više nagriza. Prosječna travanjska neto plaća bila je 1.122 eura, 2,8 posto više nego u istom mjesecu lani, ali je u odnosu na prethodni mjesec realno bila za 1,7 posto niža. Usprkos realnom rastu plaća, kupovna moć hrvatskih građana još je uvijek debelih 25 posto ispod prosjeka Unije.
Bolje ide domaćim tvrtkama – Adris se pohvalio rezultatima iznad pretkriznih – ali i njih, kao i u ostatku Europe potkopavaju rastuće kamatne stope i visoka inflacija. Svako deseto poduzeće u Europi je u financijskim problemima i njihova sposobnost da generiraju dobit za plaćanje većih razina duga postupno se smanjuje.
Sredinom proteklog tjedna još uvijek nismo mogli maknuti fokus s cijena. Hrvatska ima cijene na 72 posto europskog prosjeka, objavio je u srijedu Eurostat. Razina cijena za potrošačke robe i usluge je unutar EU-a bitno neuravnotežena, pa je u 2022. godini Irska imala najvišu razinu od 46 posto iznad europskog prosjeka, dok su cijene u Rumunjskoj bile tek na 58 posto europskog prosjeka.
Pritisak na cijene i konsolidacija industrije utječu na sigurnost opskrbe generičkim lijekovima u EU-u, pa je tako s hrvatskog tržišta u posljednjih pet godina povučeno 1500 lijekova, odnosno svaki treći dan s tržišta nestane jedan lijek. Europska unija pokrenula je veliku reviziju farmaceutskog zakonodavstva kako bi osigurala zdravu konkurentnost i ekonomsku održivost generičkih lijekova u Europi.
U srijedu smo saznali da EU ubrzano traži lijek i za prekogranične ulagače koji muku muče s visokobirokratiziranim europskim poreznicima. Ulagači se za povrat poreza po odbitku sada moraju nositi s više od 450 različitih obrazaca diljem EU-a. Kolika im je to mora, dovoljno govori podatak da 70 posto malih ulagača ne traži povrat poreza po odbitku, dok su gubici zbog komplicirane prakse u razdoblju od 2000. do 2020. godine iznosili oko 150 milijardi eura.
Pravno gledajući, ne postoji lak način za konfiskaciju ruske imovine. Europska unija smatra da ne može legalno izravno zaplijeniti 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine i umjesto toga će se fokusirati na njeno privremeno korištenje, stoji u dokumentu koji je na uvid dobio Bloomberg.
I dok smo u ponedjeljak još bili pod dojmom napete utakmice i srebra u Ligi nacija, što je bila treća medalja Zlatka Dalića na klupi hrvatske reprezentacije, u četvrtak smo utvrdili da postoji visoka korelacija između klupskog budžeta i konačnog mjesta na tablici. "Dugoročno gledano, plaće su taj krucijalni faktor koji određuje gdje će klub na kraju završiti na ljestvici", izjavio je profesor Denis Alajbeg sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta u razgovoru za Bloomberg Adriju.