.webp){kind=icon}
Dugo očekivana objava detalja porezne reforme nije donijela ništa bombastično, najveći su dobitnici oni s najmanjim primanjima, a struka i oporba to i dalje kritiziraju, govoreći da se radi o prelijevanju iz šupljeg u prazno, odnosno da se nije išlo u suštinu problema.
Atlantic Grupa je za akviziciju Strauss Adriatica ponudila iznenađujuće velik iznos, a što stoji iza toga istražili su naši analitičari. Velike iznose platile su i svjetske kompanije za emisije CO₂, a pad vrijednosti dionica luksuznih kompanija izbrisao je s tržišta 30 milijardi dolara.
Porezna reforma najizdašnija prema onima s najmanjim primanjima
Predstavljanje porezne reforme nije donijelo velika iznenađenja u odnosu na ono što je već kružilo medijskim prostorom. Vlada plaće namjerava dizati preko poreza na dohodak i prireza te olakšicama na doprinos za mirovinsko osiguranje.
Ministar Primorac rastumačio je izmjene osnovice osnovnog odbitka. "Povećavaju se iznosi osobnog odbitka s 531 na 560 eura, zaokružuju se svi iznosi na korist poreznih obveznika, a isto tako podižemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 eura na 50.400", kazao je Primorac, dodavši kako se povećava fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave i omogućuje im se da samostalno propišu iznos poreza na dohodak.
Naglasio je kako je cilj bio dizati najniže plaće pa potvrdio da će novi krug reforme državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura.
"Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje", rekao je ministar financija.
Iznenađujuće visoka ponuda Atlantica za Strauss Adriatic
Atlantic Grupa je za srpski Strauss Adriatic ponudila iznenađujuće visoki iznos, drži analitičar Bloomberg Adrije komentirajući najavljenu transakciju vrijednu 40,5 milijuna eura. Uzmu li se u obzir javno dostupne brojke i podaci, Atlantic plaća neuobičajeno mnogo, smatra Matteo Mošnja, analitičar korporativnih financija, no dodaje i da postoje razlozi koji bi mogli opravdati tako visoku ponudu.
Ponuda za akviziciju bila je očekivana, komentira. Menadžment je u nekoliko javnih nastupa to najavljivao, a analitičari Bloomberg Adrije su potez predviđali i u svojoj analizi poslovanja Atlantic Grupe.
No očekivalo se da će se Atlantic odlučiti na akviziciju čija bi se vrijednost transakcije kretala u rasponu od osam do 12 puta iznosa dobiti prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA). Kako je Strauss Adriatic prošlu godinu završio s tek milijun eura EBITDA-e, uz ponuđenih 40,5 milijuna eura ispada da bi se promatrani koeficijent kretao oko stratosferskog iznosa od 40, umjesto očekivanih osam do 12.
Luksuzne dionice izgubile 30 milijardi dolara
Ovogodišnji snažan porast vrijednosti dionica luksuzne robe koji je potaknula međunarodna potražnja, posebice iz Kine, doživio je udarac u utorak kada je u sektoru izbrisano više od 30 milijardi dolara. Dionice Hermès Internationala pale su za čak 5,5 posto, dok je LVMH Moët Hennessy Louis Vuitton SE pao za oko četiri posto, a vlasnik Guccija Kering SA zabilježio pad dionica za više od dva posto.
Industrija luksuzne robe lani je za europsko tržište dionica postala ono što je big tech za SAD: dominantna poduzeća koja rastu bez obzira raste li gospodarstvo ili pada. Međutim, povjerenje u to stajalište sada je poljuljano jer su sudionici konferencije luksuza u Parizu koju je organizirao Morgan Stanley izvijestili o "relativno slabijem" učinku u SAD-u, prema Edouardu Aubinu, analitičaru investicijske banke. To odražava "slabost ambicioznog potrošača".
Kompanije platile rekordnih 95 milijardi dolara za emisije CO₂
Vlade širom svijeta kompanijama su naplatile rekordnih 95 milijardi dolara za ispuštanje ugljičnog dioksida u 2022. godini, izračunala je Svjetska banka (SB). U 2021. su naplatile oko 84 milijarde dolara.
"Čak i u teškim vremenima za gospodarstvo, vladama su prioritet mjere izravne naplate ugljika kako bi se smanjila emisija. No kako bismo potaknuli promjenu nužnih razmjera, moramo znatno poboljšati cijene i obuhvat", ističe direktorica SB-a za klimatske promjene Jennifer Sara.
Emisija CO₂ ne da se nije smanjila globalno, nego je lani dosegla rekordne razine. Ekstremni vremenski uvjeti krivi su ili zaslužni za petinu prošlogodišnjeg rasta u emisijama, a jedan od tih faktora su i valovi vrućina koji povećavaju potrebu za hlađenjem. Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je da je najveći rast zabilježen u azijskim zemljama u razvoju, u velikoj mjeri zbog uporabe ugljena u proizvodnji električne energije.
Slijedi…
U četvrtak nas čekaju objave statističkih podataka o njemačkom i američkom BDP-u, kao i brojke o potražnji za radnim mjestima u SAD-u.
Šef njemačke središnje banke Joachim Nagel drži govor o budućnosti Europe u Obbürgenu, u Švicarskoj, a sastaje se i Vijeće za vanjske poslove EU-a.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u službeni će posjet Bugarskoj. Sastat će se s predsjednikom Bugarske Rumenom Radevom, a predviđeni su i sastanci s predsjednikom Nacionalne skupštine Republike Bugarske i tamošnjim predsjednikom vlade.
