Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ratnih zločina vezanih uz navodnu otmicu djece iz Ukrajine, što je zasad simboličan potez na kojeg su u Kremlju tek slegnuli ramenima.
Iz suda sa sjedištem u Haagu priopćeno je da je jedno od njihovih vijeća odobrilo zahtjev tužilaštva podnesen 22. veljače za naloge protiv Putina i njegove povjerenice za dječja prava Marije Lvove-Bjelove, navodi se na internetskim stranicama.
"Postoje razumne osnove za pretpostavku da svaki osumnjičenik snosi odgovornost za ratni zločin nezakonitog protjerivanja stanovnika i nezakonitog premještanja stanovništva s okupiranih teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske djece", navodi se u priopćenju.
Iz Kremlja su odbacili odluku Suda. Rusija "ne priznaje nadležnost ovog suda i bilo kakve odluke takvog tipa su ništetne iz pozicije međunarodnog prava", kazao je Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov u odgovoru na odluku koju je prozvao "skandaloznom i neprihvatljivom".
Simboličan nalog
U posljednjih nekoliko godina Putin je tek nekoliko puta putovao izvan Rusije, a njegov posljednji posjet Zapadnoj Europi bio je 2021. godine kako bi se u Ženevi sastao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Idućeg tjedna u posjet mu dolazi kineski predsjednik Xi Jinping, što je najviši međunarodni posjet Moskvi od početka rata.
Simboličnu narav naloga za uhićenje Putina podcrtava činjenica da se Rusija nalazi među državama koje do ovog trenutka nisu ratificirale Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, i to uz, između ostalih, Kinu, Indiju i Sjedinjene Američke Države. Mada također nije članica Suda, Ukrajina je priznala pravo Sudu za procesuiranje zločina počinjenih na ukrajinskom teritoriju u posljednjih desetak godina, a to je Sudu dalo pravo za izdavanje naloga protiv ruskog vođe.
Kotači pravde
Kijevski dužnosnici su proslavili odluku, a ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je na Twitteru objavio da se "kotači pravde okreću".
Mada postoje slučajevi u kojima je imunitet aktualnog šefa države ukinut temeljem naloga međunarodnih pravosudnih tijela – uključujući tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i sudanskog Omara Al-Bašira, potez Suda protiv Putina jedinstven je u svojem opsegu, smatra Karina Moskalenko, pravnica iz Strasbourga.
"Nikad ranije nalog za uhićenje nije izdan za čelnika jedne nuklearne sile i stalne članice UN-ova Vijeća sigurnosti", objasnila je.