Možda najzanimljivija siječanjska sjednica središnjih banaka ona je Nippon Ginkā (Nichigin). Dok ostale monetarne institucije idu prema smanjenju restriktivnosti monetarnih politika, od japanske središnje banke očekuje se zaoštravanje. Taj potez doveo bi kamatnu stopu na 0,5 posto, što bi bila najviša razina od 2008. godine.
Japan i dalje djeluje u vrlo stimulativnom režimu kada je riječ o kamatnoj stopi, koja je tek 2024. godine ušla u pozitivnu zonu. Inflacija je iznad ciljanih dva posto (u prosincu iznosila je tri posto prema Tokio CPI-ju), što daje prostora središnjoj banci za povećanje kamatne stope.
Odluke japanske središnje banke u ovom trenutku predstavljaju određeni trade-off u kontekstu troškova života. S jedne strane, više kamatne stope znače skuplje kredite, što opterećuje kućne budžete, dok zadržavanje niskih kamata implicira uporniju inflaciju.
Jedan od ključnih čimbenika koji oblikuju odluke japanske središnje banke kretanje je valute. Japanski jen nije imao sjajnu 2024. godinu, izgubivši oko 10 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Daljnje slabljenje valute, kroz učinke uvoza i pass-through efekta, izravno poskupljuje potrošačku košaricu, što ide u prilog povećanju kamatnih stopa. Ako u jednadžbu uključimo i rast plaća koji se očekuje, izgledno je da će se središnja banka odlučiti za povećanje kamatne stope.
Slično vidi i tržište, gdje se procjenjuje više od 90 posto vjerojatnosti da će ovaj tjedan doći do podizanja kamatne stope, što je najizvjesnija situacija u slučaju Nichigina u proteklih godinu dana.
Reakcija valute već je vidljiva. Naime, jen je od početka godine ojačao oko jedan posto, čak je jedina valuta iz skupine G-10 koja je ojačala u odnosu na dolar na dan inauguracije Donalda Trumpa, što odražava njegovu specifičnu poziciju i koristi od sužavanja kamatnog diferencijala u odnosu na američki dolar. Trumpova inauguracija bila je događaj s potencijalom da poljulja očekivanja vezana uz poteze središnje banke u siječnju, no iznenađenja nije bilo.
Do kraja godine očekuju se dodatna povećanja kamatnih stopa, no predviđa se da će središnja banka oprezno pristupiti vremenskom okviru i veličini tih povećanja, kako bi se izbjegle nagle tržišne turbulencije.
Vrijedi se prisjetiti house-of-cards trenutka iz 2024., koji je odličan primjer za udžbenike o financijskim tržištima. Nakon poteza središnje banke kojim je podignuta kamatna stopa, japanski jen je snažno aprecirao. Postavka svjetskih tržišta dugo je bila pogodna za posuđivanje po niskim stopama na japanskom tržištu i ulaganje u unosne oblike aktive (engl. carry trade). Aprecijacija valute u kolovozu povećala je dug u jenu kada se izrazi u drugim valutama, što je dovelo do masovnog zatvaranja takvih pozicija.
Taj masovni izlazak s tržišta tipičan je primjer selloffa, pri čemu su globalni burzovni indeksi u samo nekoliko dana značajno izgubili na vrijednosti. Bitno je naglasiti da su se pozicije gradile postupno dok je okruženje bilo povoljno, a zatvorene su naglo čim je aprecijacija jena unijela poremećaj u tu strategiju trgovanja.
Međutim, tržišta su se stabilizirala i relativno brzo oporavila. S&P 500 vratio je svoju vrijednost s kraja srpnja već sredinom kolovoza, dok je Nikkei 225 u istom razdoblju povratio više od 90 posto svoje vrijednosti. Iako ne očekujemo ponavljanje takvog scenarija istim intenzitetom, daljnje sužavanje kamatnog diferencijala dovest će do zatvaranja pozicija, što će se osjetiti na tržištima kapitala.
.webp){kind=icon}