Kada govorimo o rastu kamatnih stopa, prva asocijacija često su krediti, i to s dozom nelagode. Ipak, povodom Svjetskog dana štednje, fokus preusmjeravamo na štednju i potencijalnu zaradu ako dio svojih sredstava odlučimo povjeriti bankama na određeno vrijeme. U nastavku ćemo se osvrnuti na štedne trendove u regiji nakon turbulentnog razdoblja s različitim signalima - s jedne strane, potrošači su se suočili s visokom inflacijom i rastom troškova života, dok su, s druge strane, rasle plaće i mirovine, uz poboljšanje na tržištu rada.
Trend kamatnih stopa na depozite u regiji
Kamatne stope na depozite pratile su rast kamata u prethodnim razdobljima, ali ne u istoj mjeri. Najveća prepreka bila je dobra likvidnost bankarskih sektora, stoga banke nisu imale potrebu nuditi atraktivne kamate na štednju za privlačenje dodatnih sredstava.
Prema najnovijim podacima koji se odnose na nove štedne depozite, najbolji uvjeti za štediše u regiji su u Srbiji, gdje oročavaju svoj novac po najvišim kamatnim stopama. U Sloveniji i Hrvatskoj stope su, i u 2019. i u 2024., bile niže, što je posljedica općenito nižih kamatnih stopa u ovim zemljama.
Čitaj više
Kolike su bankarske naknade i koliko zarađuju na njima
Zakonodavnim izmjenama propisati će mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade.
16.10.2024
Brodnjak: Kanula mi je suza kada smo konačno ušli na hrvatsko tržište
Predsjednik uprave slovenske banke smatra da je došlo vrijeme da NLB uđe na hrvatsko tržište punim kapacitetom
09.10.2024
Banke u regiji polako prepoznaju potencijal zelenih kredita za klimatsku tranziciju
Zeleni krediti omogućuju financiranje projekata koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš.
02.10.2024
Što kažu analitičari: Je li sada pravo vrijeme za kupnju dionica NLB-a?
Od propale ponude za preuzimanje Addiko banke dionice su pale četiri posto, no neslužbeno se priča da bi NLB pokušala kupiti Raiffeisen.
26.09.2024
Utjecaj valutnog odabira na kamatne stope
Dodatni čimbenik u ostatku regije (Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija) jest valuta u kojoj se štedi. Kamatne stope pogoduju domaćoj valuti, pa se u Sjevernoj Makedoniji na denare može ostvariti oko 1 pp veća kamata u odnosu na devize.
U Srbiji je kamata na dinarsku štednju čak 1,5 pp veća u odnosu na deviznu, a u prilog dinarskoj ide i povoljan porezni tretman. U Bosni i Hercegovini razlika je manja i irelevantna s obzirom na valutni odbor kao režim deviznog tečaja. Unatoč porastu kamatnih stopa, najveći dio depozita ostaje neoročeno.
Dugoročni trend štednje u regiji
U posljednjih deset godina primjetan je rast depozita u svim zemljama regije. Posebno su zanimljive posljednje godine iz makroekonomske perspektive - pandemija je ubrzala trend rasta jer je ograničeno kretanje smanjilo potrošnju, dok su zarade ostajale na računima. Potom je uslijedila kriza troškova života uzrokovana visokom inflacijom, što je dodatno povećalo oprez u potrošnji i sklonost štednji.
Rastuće zarade od 2023. i 2024. nastavljaju podupirati rast depozita. Primjer Hrvatske je poseban, jer je skok depozita prethodio ulasku u eurozonu, a dio sredstava stanovništva uložen je u državne narodne obveznice.
Kretanje oročenih depozita i prognoze za budućnost
Kretanje oročenih depozita dugo je bilo opadajuće, no rast kamatnih stopa potaknuo je dio klijenata na oročavanje novca, što se vidi u svim zemljama regije od 2023. godine.
Očekuje se da će kamatne stope na depozite postupno opadati, u skladu s općim trendom smanjenja kamatnih stopa i dalje prisutnom viškom likvidnosti u bankarskim sustavima.
Stoga se očekuje usporavanje rasta oročene štednje, no štednja će zadržati trend rasta, budući da će kamatne stope još neko vrijeme ostati povišene u odnosu na 2019.