U ECB-u se čelnici u zadnje vrijeme dijele na dvije čvrsto podijeljene frakcije. Prvi tabor je onaj koji zagovara daljnji rast kamatnih stopa zbog uporne inflacije, posebice temeljne inflacije koja se ne spušta očekivanim tempom. Drugi tabor veže se za loše makroekonomske podatke poput sentimenta u proizvođačkim i uslužnim granama, industrijskog izvoza Njemačke i pada tvorničkih narudžbi. Prvi tabor zasada pobjeđuje.
Dizanje kamatnih stopa nije jedini kanal ECB-ovog stezanja, već je tu i istiskivanje viška likvidnosti. Ono se provodi kroz smanjeno reinvestiranje obveznica europskih dužnika po dospijeću te puštanje na dospijeće kreditnih TLTRO aranžmana. No, taj proces djeluje sporo, a višak likvidnosti u euro zoni je i dalje na 3,7 bilijuna eura, odnosno daleko iznad pretpandemijskih dva bilijuna eura. Do sada su Njemačka i Francuska najviše sudjelovale u kvantitativnom stezanju, odnosno ECB nije njihove obveznice reinvestirala, štiteći tako države s visokim javnim dugom poput Italije, Španjolske i Portugala. No, u rujnu i listopadu na dospijeće dolazi dug Italije, Španjolske i Portugala od oko 100 milijardi eura, što bi moglo stvoriti pritisak na spreadove njihovih obveznica te poskupiti zaduživanje.
Do dodatnog podizanja kamatnih stopa neće doći, barem ne u ovom ciklusu stezanja, obzirom na već spomenute negativne makroekonomske podatke, ali i prema riječima Lagarde, slabljenje tržišta rada kao i uslužni sektor, koji su do sada bili prilično stabilni. No, tu postoji i određeni rizik. Cijena nafte na raste zadnjih mjeseci zahvaljujući smanjenju proizvodnje od Saudijske Arabije i Rusije. Ako se i ostale članice OPEC+ odluče na sličan scenarij, tada možemo očekivati zadržavanje cijena nafte visokima i ponovno prelijevanje na ostale kategorije proizvođačkih i potrošačkih cijena. Takav scenarij zahtijevao bi dodatno podizanje kamatnih stopa ECB-a.
Čitaj više
ECB povećao kamatne stope, gospodarske projekcije se pogoršale
Današnje povećanje stope odražava procjenu o izgledima inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i financijskih podataka.
14.09.2023
Blažeković: ECB će povećati kamatne stope za 25 baznih bodova
U prilog daljnjem podizanju referentnih kamatnih stopa ide tržište rada koje je i dalje snažno kao i nominalni rast plaća.
14.09.2023
Recesija se širi Europom, ali u Adria regiji nema razloga za paniku
Ove će godine najveći gospodarski rast imati Bosna i Hercegovina, a iduće godine Srbija.
11.09.2023
ECB neodlučan – čeka li nas još jedno podizanje kamata ili pauza?
Analitičari predviđaju još jedno, posljednje dizanje kamata, ali ne znaju kada.
11.09.2023
Rezanje kamatnih stopa već sredine 2024. godine je i dalje vrlo izgledan scenarij. Pojedine zemlje euro zone već su u tehničkoj recesiji, rast kreditiranja poduzeća i kućanstava usporava, a kamatne stope na kredite će se dodatno povisivati, što će u konačnici oslabjeti gospodarski rast. Kako bi ponovno pogonila rast ekonomija, ECB će morati smanjiti kamatne stope naredne godine kako ne bi došlo do sunovrata gospodarstva. Isto tako, centralni bankari su na kraju dana i menadžeri, odnosno odgovaraju za poslovni rezultat središnje banke kojom upravljaju. ECB-u nikako ne odgovara plaćati visoke kamate za višak likvidnosti koji poslovne banke deponiraju po visokim depozitnim stopama, stoga je ECB-u u interesu što prije stvoriti podlogu za rezanje kamatnih stopa.