Statkraft prodaje hrvatski portfelj, odlazak Norvežana zabrinuo udruge 'obnovljivaca'

Tek nešto više od mjesec dana je trebalo za neuobičajeni zaokret norveškog energetskog diva tvrtke Statkraft na hrvatskom tržištu, od ambicioznih planova ulaganja u proizvodnu električne energije iz obnovljivih izvora do odluke o potpunom izlasku.

Domaće dvije udruge "obnovljivaca" vide u tome negativan signal, a što se zapravo dogodilo i je li problem nastao u percepciji prilike u Hrvatskoj objasnio je za Bloomberg Adriju direktor Statkrafta za Hrvatsku i Francusku Arnaud Bellanger.

Financijska ograničenja mijenjaju prioritete Statkrafta

"Ambiciozni investicijski ciljevi koje smo najavili u rujnu temeljili su se na pretpostavci koju i dalje imamo kad je riječ o hrvatskom tržištu. Smatramo da ono ima visoki potencijal i sposobni smo provesti projekte visoke kvalitete s našim kompetentnim lokalnim timom i dionicima. Promjena koja je objavljena ovoga mjeseca potaknuta je potrebom za postavljanje prioriteta uslijed ograničenog investicijskog kapitala u Statkraftu", pojašnjava Bellanger.

Zbog tog ograničenja Statkraft napušta uz Hrvatsku još dvije zemlje, Nizozemsku i Indiju, i provodi temeljitu reorganizaciju u tvrtki.

Visoki početni troškovi kao prepreka za brži razvoj

"Unatoč poboljšanju naše pozicije na tržištu nakon akvizicije Neoena ranije ove godine i obećavajućih mogućnosti kakve smo najavili prilikom otvaranja novog ureda u rujnu, visoki startni troškovi otežavaju napredak u projektima u srednjem roku. Daljnje investicije su potrebne da bi se ostvario njihov puni potencijal. Zbog kapitalnih ograničenja koje je Statkraft objavio u lipnju, nismo u poziciji napraviti te investicije na srednji i dulji rok", ističe Bellanger.

Arnaud Bellanger/Izvor: Statkraft

Dakle, očito su unutarnja ograničenja Statkrafta odigrala ključnu ulogu, ali problem visokih početnih ulaganja kad je riječ o pogonima na obnovljive izvore u Hrvatskoj nešto je o čemu i drugi investitori uporno pričaju kao zapreci za bržu implementaciju projekata.

"Statkraft u Hrvatskoj trenutačno u razvoju ima visokokvalitetne projekte solarnih elektrana snage 750 megavata (MW). To je vidljivo i prema reakcijama nakon naše objave o izlasku jer smo već primili više neslužbenih izraza interesa koje ćemo analizirati u idućim tjednima. U ovome trenutku prioritet je podržati naše zaposlenike i dionike u procesu promjene. Tražimo novog vlasnika koji će biti voljan preuzeti kako projekte u razvoju tako i naš odličan lokalni razvojni tim koji je radio na tim projektima nekoliko godina. Nemamo namjeru podijeliti portfelj i prodavati projekte pojedinačno", napominje Bellanger.

On je istaknuo i važan problem kašnjenja u objavi nove metodologije izračuna naknade za priključak na mrežu. Nedavno su iz ministarstva gospodarstva objavili da bi se to pitanje, na čije rješavanje investitori čekaju već više od dvije godine, moglo riješiti u prvom tromjesečju 2025..

"Taj važan korak još uvijek nedostaje, ali vjerujemo da će se uskoro doista dogoditi jer je bitan za financijske modele svakog developera i onda implementaciju i izgradnju pogona na obnovljive izvore. Nadalje, izdavanje dozvola je blisko vezano sa zoniranjem prostora u okviru urbanističkih planova i bitno je da lokalna administracija ima dovoljno resursa te omogući jasnoću developerima", ocjenjuje Bellanger.

Visoka početna ulaganja i nepoticajni administrativni okvir iscrpljuju ulagače | Pixsell

Ipak, on napominje da odluka o odlasku iz Hrvatske nije vezana uz uvjete na tržištu već uz potrebu preslagivanja unutarnjih prioriteta u Statkraftu kad je riječ o investicijskom kapitalu.

No, može li odlazak jednog velikog i važnog investitora ipak poslati svojevrsnu negativnu poruku za Hrvatsku? Bellanger vjeruje da ne.

Pozitivan potencijal Hrvatske, ali složeni regulatorni izazovi

"Za nas je Hrvatska bila i ostaje tržište s velikim potencijalom za razvoj solarnih projekata, vjetroparkova i spremnika za pohranu energije. Uvjeren sam da će u narednim godinama, zahvaljujući dobrom radu na razvoju projekata, dobrom odabiru lokacija i kvaliteti našega tima, ti projekti biti ostvareni i priključeni na mrežu pod novim vlasnikom", optimističan je Bellanger.

Pritom međunarodnim investitorima koji žele razvijati projekte u Hrvatskoj preporučuje da razvijaju projekte s iskusnim timom koji poznaje domaće tržište te regulatorni okvir na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Dodaje i da je potrebno njegovati etičnost u razvoju projekata, povezivati se s ostalim dionicima u sektoru  te razvijati odnos temeljen na povjerenju s lokalnim zajednicama na čijem području se projekti provode.

Upozorenja HGK-a: Hrvatska riskira gubitak investicija

Sada se Statkraft namjerava fokusirati na nordijske zemlje, preostala tržišta u Europi i Južnu Ameriku, a razvija projekte ukupne snage 20 gigavata. U fokusu su hidroelektrane, vjetroelektrane na kopnu i moru, solarna energija, pohrana energije, sustavi za stabiliziranje mreže i zeleni vodik.

Za odlaskom Statkrafta žale u Udruženju obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i tu odluku ipak vide kao negativan signal.

"Statkraft je kao član HGK-a pokazao iznimnu aktivnost unutar naših grupacija donoseći svoje iskustvo i predanost kako bi pomogli u rješavanju ključnih problema. Njihova je podrška bila od velike važnosti jer su svojim primjerom poticali napredak i ulagali dodatne napore u poticanje dijaloga s nadležnim institucijama. Odlazak ovako angažiranog partnera uistinu je zabrinjavajući i zasigurno odašilje lošu poruku svima onima koji su Hrvatsku gledali kao potencijalnu zemlju za ulaganje", ocjenjuje za Bloomberg Adriju direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.

Marija Šćulac/HGK

Posebice pritom izdvaja problem kašnjenja u izradi metodologije za naknadu za priključak na mrežu.

"Već više od 760 dana investitori su ostavljeni u mraku bez osnovnog podatka o cijeni priključenja na mrežu. U svijetu gdje se projekti planiraju precizno i dugoročno ovakva neizvjesnost nije samo prepreka, već ozbiljna prijetnja održivosti ulaganja. Bez jasnih uvjeta projekti propadaju na papiru, dok Hrvatska gubi prilike i kredibilitet pred međunarodnom investicijskom zajednicom. Ako ne uspostavimo pouzdan okvir i konkretne uvjete za realizaciju projekata, riskiramo ne samo stagnaciju energetskih projekata već i trajni gubitak investicija", poručuje Šćulac.

Interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) također upire prstom u manjak jasnoće i brzine kad je riječ o regulatornom okviru.

"Najveći problem predstavlja činjenica da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) već dvije godine nije donijela odluku o iznosu naknade za priključenje na mrežu iako joj je to bila zakonska obveza. Zbog tog propusta blokirano je trenutno 45 projekata ukupne snage od 2.648 MW. Da stvar bude još ozbiljnija, država je od tih projekata već naplatila energetska odobrenja u iznosu od oko 20 milijuna eura preuzimajući tako obvezu osiguravanja transparentnog i pravodobnog zakonodavnog okvira za razvoj OIE projekata", upozorava OIEH.

Ako se projekti ne dovrše u zadanom roku od pet ili sedam godina, a znamo da je za neke poput vjetroelektrana potrebno dulje vrijeme, proizvođači energije gube novac uplaćen državi. U OIEH-u se ne bi začudili budućim odustajanjima umornih investitora.

"Brojni su projekti već izgubili i potrebne dozvole vezane uz zaštitu okoliša zbog čekanja na administrativne odluke stoga vrlo brzo očekujemo odustajanje i drugih tvrtki. Iako je u interesu Hrvatske poticati domaću proizvodnju električne energije i smanjiti ovisnost o uvozu, događa se da proizvođači energije umjesto toga pronalaze bolje prilike u zemljama koje ih ne opterećuju nepotrebnim troškovima i regulatornim barijerama. Bez promjene kako bi se pomaknuli s trećeg najgoreg mjesta u Europskoj uniji po kompliciranosti izdavanja dozvola Hrvatska riskira ostati trajni uvoznik zelene energije unatoč vlastitom potencijalu", zaključuju u tom udruženju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar