Kako bi se upozorilo na smanjenje broja pčela u svijetu, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. svibnja Svjetskim danom pčela, kukaca bez kojih bi teško bilo zamisliti zdrav ekosustav i stabilnu opskrbu hranom. Hrvatska ovaj dan dočekuje s nizom izazova - od klimatskih promjena, pesticida do uvoza jeftinog meda koji ozbiljno prijete domaćem pčelarstvu.
Povodom ovog dana, podsjećamo na priču o Zdeslavu Radovčiću, poduzetniku koji je odlučio uključiti se u zaštitu pčela kroz inovativni projekt OPRASHI. Njime povezuje pčelare, kompanije i građane u zajedničkom nastojanju da očuvaju pčelinje zajednice i sve ono što one znače za okoliš i sigurnost hrane.
Radovčić nije planirao baviti se pčelarstvom. Kao uspješan poduzetnik, bio je naviknut na kreiranje poslovnih modela i prepoznavanje prilika, ali svijet pčela nije bio dio te priče. Sve se promijenilo kada je kupio zemljište u zaštićenom području Natura 2000.
Čitaj više
Katastrofe postaju investicijska prilika – obveznice na putu prema 60 milijardi dolara
Fermat Capital Management predviđa rast tržišta cat bondova za 20 posto do kraja godine.
16.05.2025
Klimatske promjene uzrokuju najezdu gradskih štakora
Štakori već uspijevaju u velikim gradovima, a više temperature dodatno im pomažu u preživljavanju.
20.02.2025
Novac ili planet? Trump je jasno odabrao
Trumpova najava povlačenja iz Pariškog sporazuma prijeti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
21.01.2025
Najtoplija godina u povijesti: Svijet premašio granicu zagrijavanja od 1,5°C
Rekordne temperature 2024. godine postavile novi prag globalnog zagrijavanja.
10.01.2025
"Nisam razmišljao o medu ili bee-sharing ekonomiji. To se dogodilo sasvim slučajno", kaže Radovčić.
U isto vrijeme, iskusni pčelar koji je odlazio u mirovinu ponudio mu je 40 košnica. Ono što je u početku izgledalo kao prilika za eksperimentiranje ubrzo je otkrilo složene probleme hrvatskog pčelarstva - od klimatskih promjena i smanjenja staništa do masovne uporabe pesticida i niskih otkupnih cijena meda.
Radovčić je odlučio osmisliti model koji će biti ekološki, ekonomski i društveno održiv. Tako je nastao OPRASHI, projekt koji ne samo da podupire oprašivače, već i pčelare, potrošače i svijest o tome koliko su pčele nezamjenjive.
Inicijativa OPRASHI?
OPRASHI je inovativna inicijativa koja spaja pojedince, kompanije i pčelare kroz koncept bee-sharing ekonomije. Cilj projekta je stvoriti održiv model koji će omogućiti opstanak pčela, pružiti financijsku sigurnost pčelarima i educirati javnost o ključnoj ulozi pčela u ekosustavu.
Kroz program "Usvoji košnicu", pojedinci i tvrtke mogu usvojiti jednu ili više košnica putem online platforme. Proces je jednostavan: usvojitelj sklapa ugovor na godinu dana i dobiva sav med koji njegova košnica proizvede. Hrvatski prosjek iznosi 20 kilograma meda po košnici, no prinosi variraju ovisno o klimatskim i sezonskim uvjetima.
"Naš posao je osigurati da se pčelama ostavi dovoljno meda za njihove potrebe, posebno za zimu. To je ključna razlika između OPRASHI-ja i uobičajenih praksi u pčelarstvu", objašnjava Radovčić.
Posvajanje košnice omogućuje svima da doprinesu očuvanju prirode | Bloomberg
Uz to, kompanije koje ne žele zadržati med imaju mogućnost donacije SOS Dječjem selu Hrvatska, što projektu daje i humanitarnu notu.
Jedna od najvećih prednosti OPRASHI-ja je što pčelarima osigurava stabilan prihod od 100 eura po usvojenoj košnici, bez obzira na sezonske oscilacije u proizvodnji meda.
"Želimo da pčelari mogu preživjeti i usred najtežih sezona, dok im omogućavamo da ostanu posvećeni kvalitetnoj brizi za pčele", objašnjava Radovčić.
Ova sigurnost posebno je važna u kontekstu sve starije populacije pčelara. Prosječna starost trenutno prelazi 50 godina, a mladi se rijetko odlučuju za ovu profesiju zbog niske profitabilnosti i visokih rizika.
Stanje pčelarstva u Hrvatskoj
Prema izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije, smrtnost pčelinjih zajednica u 2022. godini iznosila je čak 30 posto, što je iznad europskog prosjeka. Glavni uzroci uključuju prekomjernu uporabu pesticida, intenzivne klimatske promjene i bolesti poput varoe i nozemoze.
"Najviše me frustrira to što je pčelarstvo, unatoč svojoj važnosti za poljoprivredu i prirodu, podcijenjeno i nedovoljno podržano", naglašava Radovčić.
Osim toga, istraživanje Hrvatskog pčelarskog saveza iz 2023. otkrilo je da više od 60 posto građana Hrvatske nije svjesno koliko su pčele važne za oprašivanje i ekosustav. Hrvatska ima 11 tisuća registriranih pčelara i 450 tisuća pčelinjih zajednica, ali programi subvencija i edukacije pčelara nisu adekvatno financirani.
EU-ovi fondovi su tehnički dostupni, no njihova komplicirana procedura prijave često obeshrabruje pčelare, što dodatno otežava situaciju.
Usvojitelj sklapa ugovor na godinu dana i dobiva sav med koji njegova košnica proizvede | OPRASHI
"Ministarstvo poljoprivrede svake godine povećava sredstva za pčelare, no to je daleko od dovoljnog za rješavanje svih problema", dodaje Radovčić.
Pored ovih izazova, prosječna starost pčelara u Hrvatskoj premašila je 50 godina, što predstavlja ozbiljan rizik za budućnost sektora. Mlade generacije rijetko se odlučuju za ovu profesiju zbog niske profitabilnosti i visokih rizika.
Očuvanje bioraznolikosti
Svaka nova košnica u programu OPRASHI-ja izravno doprinosi povećanju broja oprašivača u Hrvatskoj. To ne utječe samo na proizvodnju meda, već i na poljoprivredu i prirodu u cjelini. Oprašivači su ključni za prinos i kvalitetu usjeva poput jabuka, suncokreta i vinove loze. Prema istraživanjima, pčele mogu povećati prinose za čak 30 do 50 posto.
"Svaka košnica pomaže oprašivanju divljih i poljoprivrednih biljaka, što doprinosi stabilnosti cijelog ekosustava", ističe Zdeslav. Uz to, OPRASHI kroz edukativne kampanje nastoji podići svijest javnosti o važnosti pčela i prijetnjama s kojima se suočavaju.
Klimatske promjene i pčelarstvo
Posljednjih desetljeća, pčelarstvo u Hrvatskoj suočava se s dramatičnim promjenama. Prinosi meda pali su za više od polovice. Naime, dok su pčelari nekad dobivali 35 do 50 kilograma po košnici, danas jedva dosegnu 20 kilograma. Uzrok tome leži u nizu faktora, među kojima su klimatske promjene, intenzivna poljoprivreda, prekomjerna upotreba pesticida i gubitak staništa.
"Pčele danas stradaju više nego ikad prije. Poplave, oluje, bolesti poput varoe i nozemoze, pa čak i dugoročno djelovanje pesticida. Sve to ugrožava pčelinje zajednice", ističe Radovčić.
Cijena meda na tržištu dodatno pogoršava situaciju. Dok su troškovi održavanja košnica porasli zbog inflacije i skupih tretmana, cijena meda nije pratila taj trend. Uvozni med slabije kvalitete dodatno narušava konkurentnost domaćih pčelara.
Kako bi preživjeli, neki pčelari oduzimaju sav med pčelama i hrane ih šećernom otopinom, što dugoročno čini zajednice slabijima i podložnijima bolestima.
"Takav pristup vodi do katastrofalnih posljedica. Pčele gube snagu, a s vremenom i cijeli ekosustav trpi", upozorava Radovčić.
Pčele danas stradaju više nego ikad prije | Depositphotos
Širenje i digitalizacija
Iako je projekt započeo u Hrvatskoj, Radovčić ima ambiciozne planove za širenje. U sljedećoj fazi OPRASHI će se prilagoditi potrebama drugih zemalja EU-a, s posebnim naglaskom na Italiju, Španjolsku i Francusku, regije gdje poljoprivreda snažno ovisi o oprašivačima.
Paralelno se razvija digitalna platforma koja će omogućiti praćenje košnica, edukaciju pčelara i povezivanje svih uključenih strana.
"Digitalizacija je ključna za budućnost pčelarstva. Pruža priliku za veću transparentnost i bolju organizaciju, ali i privlači mlađe generacije", objašnjava Radovčić.
Za Zdeslava Radovčića, pčele su više od proizvođača meda. One su simbol održivosti i zajedništva.
"Naučio sam koliko su male zajednice poput pčelinjih važne za cijeli sustav. Njihov gubitak bio bi katastrofalan za prirodu i ljude", zaključuje.
.webp){kind=icon}
