Košnica kao startup - kako je slučajna investicija pokrenula inovaciju u domaćem pčelarstvu

Kako bi se upozorilo na smanjenje broja pčela u svijetu, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. svibnja Svjetskim danom pčela, kukaca bez kojih bi teško bilo zamisliti zdrav ekosustav i stabilnu opskrbu hranom. Hrvatska ovaj dan dočekuje s nizom izazova - od klimatskih promjena, pesticida do uvoza jeftinog meda koji ozbiljno prijete domaćem pčelarstvu.

Povodom ovog dana, podsjećamo na priču o Zdeslavu Radovčiću, poduzetniku koji je odlučio uključiti se u zaštitu pčela kroz inovativni projekt OPRASHI. Njime povezuje pčelare, kompanije i građane u zajedničkom nastojanju da očuvaju pčelinje zajednice i sve ono što one znače za okoliš i sigurnost hrane.

Radovčić nije planirao baviti se pčelarstvom. Kao uspješan poduzetnik, bio je naviknut na kreiranje poslovnih modela i prepoznavanje prilika, ali svijet pčela nije bio dio te priče. Sve se promijenilo kada je kupio zemljište u zaštićenom području Natura 2000.

"Nisam razmišljao o medu ili bee-sharing ekonomiji. To se dogodilo sasvim slučajno", kaže Radovčić.

U isto vrijeme, iskusni pčelar koji je odlazio u mirovinu ponudio mu je 40 košnica. Ono što je u početku izgledalo kao prilika za eksperimentiranje ubrzo je otkrilo složene probleme hrvatskog pčelarstva - od klimatskih promjena i smanjenja staništa do masovne uporabe pesticida i niskih otkupnih cijena meda.

Radovčić je odlučio osmisliti model koji će biti ekološki, ekonomski i društveno održiv. Tako je nastao OPRASHI, projekt koji ne samo da podupire oprašivače, već i pčelare, potrošače i svijest o tome koliko su pčele nezamjenjive.

Inicijativa OPRASHI?

OPRASHI je inovativna inicijativa koja spaja pojedince, kompanije i pčelare kroz koncept bee-sharing ekonomije. Cilj projekta je stvoriti održiv model koji će omogućiti opstanak pčela, pružiti financijsku sigurnost pčelarima i educirati javnost o ključnoj ulozi pčela u ekosustavu.

Kroz program "Usvoji košnicu", pojedinci i tvrtke mogu usvojiti jednu ili više košnica putem online platforme. Proces je jednostavan: usvojitelj sklapa ugovor na godinu dana i dobiva sav med koji njegova košnica proizvede. Hrvatski prosjek iznosi 20 kilograma meda po košnici, no prinosi variraju ovisno o klimatskim i sezonskim uvjetima.

"Naš posao je osigurati da se pčelama ostavi dovoljno meda za njihove potrebe, posebno za zimu. To je ključna razlika između OPRASHI-ja i uobičajenih praksi u pčelarstvu", objašnjava Radovčić.

Posvajanje košnice omogućuje svima da doprinesu očuvanju prirode | Bloomberg

Uz to, kompanije koje ne žele zadržati med imaju mogućnost donacije SOS Dječjem selu Hrvatska, što projektu daje i humanitarnu notu.

Jedna od najvećih prednosti OPRASHI-ja je što pčelarima osigurava stabilan prihod od 100 eura po usvojenoj košnici, bez obzira na sezonske oscilacije u proizvodnji meda.

"Želimo da pčelari mogu preživjeti i usred najtežih sezona, dok im omogućavamo da ostanu posvećeni kvalitetnoj brizi za pčele", objašnjava Radovčić.

Ova sigurnost posebno je važna u kontekstu sve starije populacije pčelara. Prosječna starost trenutno prelazi 50 godina, a mladi se rijetko odlučuju za ovu profesiju zbog niske profitabilnosti i visokih rizika.

Stanje pčelarstva u Hrvatskoj

Prema izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije, smrtnost pčelinjih zajednica u 2022. godini iznosila je čak 30 posto, što je iznad europskog prosjeka. Glavni uzroci uključuju prekomjernu uporabu pesticida, intenzivne klimatske promjene i bolesti poput varoe i nozemoze.

"Najviše me frustrira to što je pčelarstvo, unatoč svojoj važnosti za poljoprivredu i prirodu, podcijenjeno i nedovoljno podržano", naglašava Radovčić.

Osim toga, istraživanje Hrvatskog pčelarskog saveza iz 2023. otkrilo je da više od 60 posto građana Hrvatske nije svjesno koliko su pčele važne za oprašivanje i ekosustav. Hrvatska ima 11 tisuća registriranih pčelara i 450 tisuća pčelinjih zajednica, ali programi subvencija i edukacije pčelara nisu adekvatno financirani.

EU-ovi fondovi su tehnički dostupni, no njihova komplicirana procedura prijave često obeshrabruje pčelare, što dodatno otežava situaciju.

Usvojitelj sklapa ugovor na godinu dana i dobiva sav med koji njegova košnica proizvede | OPRASHI

"Ministarstvo poljoprivrede svake godine povećava sredstva za pčelare, no to je daleko od dovoljnog za rješavanje svih problema", dodaje Radovčić.

Pored ovih izazova, prosječna starost pčelara u Hrvatskoj premašila je 50 godina, što predstavlja ozbiljan rizik za budućnost sektora. Mlade generacije rijetko se odlučuju za ovu profesiju zbog niske profitabilnosti i visokih rizika.

Očuvanje bioraznolikosti

Svaka nova košnica u programu OPRASHI-ja izravno doprinosi povećanju broja oprašivača u Hrvatskoj. To ne utječe samo na proizvodnju meda, već i na poljoprivredu i prirodu u cjelini. Oprašivači su ključni za prinos i kvalitetu usjeva poput jabuka, suncokreta i vinove loze. Prema istraživanjima, pčele mogu povećati prinose za čak 30 do 50 posto.

"Svaka košnica pomaže oprašivanju divljih i poljoprivrednih biljaka, što doprinosi stabilnosti cijelog ekosustava", ističe Zdeslav. Uz to, OPRASHI kroz edukativne kampanje nastoji podići svijest javnosti o važnosti pčela i prijetnjama s kojima se suočavaju.

Klimatske promjene i pčelarstvo

Posljednjih desetljeća, pčelarstvo u Hrvatskoj suočava se s dramatičnim promjenama. Prinosi meda pali su za više od polovice. Naime, dok su pčelari nekad dobivali 35 do 50 kilograma po košnici, danas jedva dosegnu 20 kilograma. Uzrok tome leži u nizu faktora, među kojima su klimatske promjene, intenzivna poljoprivreda, prekomjerna upotreba pesticida i gubitak staništa.

"Pčele danas stradaju više nego ikad prije. Poplave, oluje, bolesti poput varoe i nozemoze, pa čak i dugoročno djelovanje pesticida. Sve to ugrožava pčelinje zajednice", ističe Radovčić.

Cijena meda na tržištu dodatno pogoršava situaciju. Dok su troškovi održavanja košnica porasli zbog inflacije i skupih tretmana, cijena meda nije pratila taj trend. Uvozni med slabije kvalitete dodatno narušava konkurentnost domaćih pčelara.

Kako bi preživjeli, neki pčelari oduzimaju sav med pčelama i hrane ih šećernom otopinom, što dugoročno čini zajednice slabijima i podložnijima bolestima.

"Takav pristup vodi do katastrofalnih posljedica. Pčele gube snagu, a s vremenom i cijeli ekosustav trpi", upozorava Radovčić.

Pčele danas stradaju više nego ikad prije | Depositphotos

Širenje i digitalizacija 

Iako je projekt započeo u Hrvatskoj, Radovčić ima ambiciozne planove za širenje. U sljedećoj fazi OPRASHI će se prilagoditi potrebama drugih zemalja EU-a, s posebnim naglaskom na Italiju, Španjolsku i Francusku, regije gdje poljoprivreda snažno ovisi o oprašivačima. 

Paralelno se razvija digitalna platforma koja će omogućiti praćenje košnica, edukaciju pčelara i povezivanje svih uključenih strana.

"Digitalizacija je ključna za budućnost pčelarstva. Pruža priliku za veću transparentnost i bolju organizaciju, ali i privlači mlađe generacije", objašnjava Radovčić. 

Za Zdeslava Radovčića, pčele su više od proizvođača meda. One su simbol održivosti i zajedništva.

"Naučio sam koliko su male zajednice poput pčelinjih važne za cijeli sustav. Njihov gubitak bio bi katastrofalan za prirodu i ljude", zaključuje.