Europa ulazi u utrku protiv Muskva svemirskog imperija

Kako biste dobili osjećaj kamo se geopolitička moć pomiče, pogledajte u svemir, gdje se europski čelnici bore da ulože novac i resurse u alternative Elonu Musku i njegovim carstvu vrijednom 1,5 bilijuna dolara, sazdanom od SpaceX satelita, raketa i umjetne inteligencije.

Iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron u pravu kada traži vladinu podršku kontinentalnim igračima poput Eutelsat Communications SACA – koja je upravo izvijestila o manjim polugodišnjim gubicima – griješi kada se usredotočuje na "prekomjerno subvencioniranje" kao američku tajnu uspjeha. Sustizanje Muska trebalo bi uključivati ​​širu koaliciju voljnih, onu koja kombinira financijsku moć pouzdanih saveznika.

Ulozi su već neko vrijeme jasni i postaju sve jasniji. Muskova mreža od tisuća Starlink satelita, koji kruže oko Zemlje na visini od 550 kilometara, podvig je tehnološke moći koji milijarderu nudi neviđeni geopolitički utjecaj u pružanju pristupa brzim internetskim vezama s bilo kojeg mjesta. Prošli tjedan ukrajinski ministar obrane rekao je da se ruski vojnici suočavaju s "katastrofom" nakon što je Musk počeo suzbijati njihovo neovlašteno korištenje Starlinka - kojeg sam Musk naziva "kičmom" komunikacija ukrajinske vojske - te je izrazio zahvalnost milijarderu.

Izvan bojnog polja, Musk također dokazuje da može probiti, ili pokušati probiti, veo gašenja interneta u autoritarnim režimima – ponekad uz poticaj predsjednika Donalda Trumpa. Prošli mjesec SpaceX je počeo nuditi besplatne Starlink usluge u Iranu usred smrtonosnih prosvjeda i višednevnog nestanka interneta. Isto je učinio i u Venezueli, nudeći besplatni širokopojasni internet građanima nakon američke otmice Nicolasa Madura. Vidjeli smo tehnološke tvrtke kako se uključuju u akciju u hitnim slučajevima, poput procjena kibernetičkih prijetnji tvrtke Microsoft u Ukrajini, ali ništa slično Starlinku.

Malo tko u Europi će simpatizirati iranske i ruske diplomatske prosvjede protiv Muskovog "nezakonitog" kršenja nacionalnog suvereniteta. Niti će Europljani zamjeriti njegovu podršku Ukrajini.

Ali postoji opravdana nervoza zbog utjecaja koji ima čovjek koji bi uskoro mogao postati prvi bilijunaš. Musk može oduzimati kao i davati, s izvješćima da je 2022. ukinuo pristup Starlinku tijekom ukrajinskog napredovanja, možda iz straha od nuklearne odmazde. To ne sluti na dobro za buduće ratovanje u eri američkog povlačenja. Sateliti također pojačavaju Muskovu platformu društvenih medija X, gdje on izlijeva prezir na neprijatelje, uključujući Europsku uniju.

Godine 2024. Starlink je prijetio da će prekršiti brazilsku zabranu X-a prije nego što je popustio. A Bijela kuća je, prema ProPublici, prigrlila maltretiranje i trgovanje utjecajem kako bi potaknula pristup Starlinku na tržište.

Stoga je ova godina presudna za razvoj alternativa, koliko god zastrašujući bili izgledi. SpaceX je svjetlosnim godinama ispred konkurencije, ima dominantan tržišni udio u satelitskom širokopojasnom pristupu i komercijalnim lansiranjima raketa te će imati još dublje džepove nakon svoje mega-početne javne ponude.

Analitičar Bloomberg Intelligencea John Davies ističe da europske satelitske tvrtke koje kotiraju na burzi imaju ukupnu vrijednost poduzeća manju od 10 milijardi eura. Tržišna vrijednost Eutelsata je skromnih 2,5 milijarde eura, što je nasljeđe njegovog pada poslovanja sa satelitskom televizijom. No, polako dobiva potrebnu podršku za suverenitet, od milijardu eura izvoznog financiranja do ugovora s kontejnerskom linijom CMA-CGM SA. „Europa zna da živi u dobu konkurencije i da si ne može priuštiti gubitak pristupa svemiru“, kaže Andre Fuzfa, profesor na Sveučilištu Namur u Belgiji.

Pristup EU-a treba poboljšati u opsegu i inovacijama, a ne u usklađivanju s percipiranim prekomjernim subvencioniranjem SpaceX-a putem njegovih državnih ugovora vrijednih 22 milijarde dolara. Europske rakete već imaju visoke troškove i zahtijevaju stotine milijuna eura subvencija, a još uvijek nisu uspjele probiti ponovnu upotrebu ili dominaciju u niskoj orbiti. Umjesto niza različitih projekata poput Eutelsatovog OneWeba ili konstelacije IRIS² koju podržava EU, a koja bi trebala biti u potpunosti operativna do 2030., kontinent bi trebao graditi jaču koaliciju koja uključuje saveznike poput Kanade.

Blok bi također trebao biti spreman u postupke uvesti neke od Draghijevih preporuka o konkurentnosti, uključujući kraj takozvanog "geografskog povrata", koji usmjerava svemirska ulaganja natrag pojedinačnim zemljama na temelju veličine njihovog financijskog doprinosa, a ne kvalitete njihovih tehnologija.

Europa zaostaje godinama i milijardama dolara za Muskom. Ali, kako je rekao poljski ministar vanjskih poslova nakon što je tajkun počeo ograničavati ruski pristup Starlinku, "bolje ikad nego nikad."