Od Hormuškog tjesnaca do hrvatske burze otpada i dječjeg rada

Još jedan dinamičan radni tjedan je iza nas. Najviše ga je obilježio nastavak sukoba između Izraela i Irana. Iako se Izraelski napad na više od stotinu ciljeva u Iranu najavljivao već neko vrijeme, točnije od 7. listopada 2023. i upada boraca terorističke skupine Hamas na izraelski teritorij, mnoge je žestina okršaja između dvije države iznenadila.

Potencijalni utjecaj na svjetsko gospodarstvo je dalekosežan. Najveći šok će biti na cijenu nafte, zbog toga što je Iran veliki svjetski izvoznik i u mogućnosti je zatvoriti Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi trećina svjetske opskrbe prirodnim plinom i oko 25 posto globalne opskrbe naftom. Zatvaranje tog uskog grla izazvalo bi šok kakav nije viđen od naftnog šoka 1973. godine. Potpuna Iranska blokada je malo vjerojatna, ali poremećaji izazvani napadima, minama ili ometanjem plovidbe mogli bi značajno utjecati na cijene nafte, brodske rute i troškove prijevoza.

Toliko velik poremećaj na svjetskoj razini bi mogao poremetiti solidne stope gospodarskog rasta Hrvatske, koji se među ostalom vidi i iz velikog rasta plaća zadnjih nekoliko godina - već duže vremena prvom ili drugom najvećem u EU.

Bloomberg

Dobar posao u Hrvatskoj

Rast plaća dovodi i do rasta standarda pa se u Hrvatskoj kupuje sve više novih automobila. Pripremili smo vodič za uvoz automobila iz inozemstva, čime se može uštedjeti i po nekoliko tisuća eura.

Hrvatska je napokon uklonjena s popisa država za koje postoji visoki ili povećani rizik od pranja novca i financiranja terorizma. To je važno zbog toga što je studija Međunarodnog monetarnog fonda pokazala je da su zemlje na listi zabilježile pad dotoka kapitala u visini od 7,6 posto BDP-a te pad izravnih inozemnih ulaganja (FDI) od tri posto.

Malo kome je poznato da u Hrvatskoj postoji burza građevinskog otpada, koju vodi Hrvatska gospodarska komora (HGK). Tržište je tek u začecima pa je potencijal za daljnji rast jako velik.

Dobre poslovne prilike se kriju i u obliku privatnih staračkih domova. Na mjesto u gradskim domovima se čeka između 10 i 15 godina. Ukupan smještani kapacitet na razini države 31.020 mjesta. Uzmemo li u obzir da, prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u Hrvatskoj ima više od milijun i dvjesto tisuća umirovljenika, jasno je da kapaciteta nedostaje, čak i kada uzmemo u obzir da mnogi od njih ne trebaju dom samo zato što su umirovljeni.

Starost je postala (pre)skupa, a mirovine (pre)male. Zbog toga Svjetska banka Hrvatskoj predlaže postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 72 godine i druge mjere kojima bi se reformirao mirovinski sustav utemeljen na međugeneracijskoj solidarnosti. Ali zbog pada relativnog omjera mirovina u odnosu na prosječnu plaću sve više umirovljenika je prisiljeno raditi. U brojnim državama EU i šire većina korisnika starosnih mirovina radi. U nekima je ta odluka pitanje nužnosti, a u nekima pitanje želje, no jasno je da će se u budućnosti raditi sve više čak i u mirovini, praktički do smrti.

Pixsell

Jedan od rijetkih poljoprivrednih proizvoda koji Hrvatska više izvozi nego uvozi je pšenica. Prinosi po hektru su iznad regionalnog i europskog prosjeka. Ali taj naoko pozitivan podatak krije poražavajuću činjenicu da se uglavnom izvozi jeftina pšenica, a uvoze skuplje prerađevine i finalni proizvodi.

Novo vrijeme zahtijeva prilagodbe novim tehnologijama da bi Hrvatska držala korak za svijetom. Ne može se očekivati da će se Hrvatska moći natjecati s velikim državama u stvarima kao što je razvoj alata poput ChatGPT, Grok, DeepSeek i Le Chat, ali može sudjelovati u važnim elementima AI revolucije. Zbog svoje pozicije Hrvatska ima stratešku prednost za razvoj podatkovnih centara, ključne infrastrukture za modernu AI ekonomiju.

Svijet na prekretnici

U sukobu između Irana i Izraela je, osim tih dviju država, najvažniji SAD. Američki predsjednik Donald Trump odlučit će unutar dva tjedna hoće li napasti Iran, što može dovesti do brzog kraja sukoba ili eskalacije i širenja krize.

Trumpove neortodoksne politike, primarno vođenje trgovinskog rata s ostatkom cvijeta preko carina, su ozbiljno poljuljale povjerenje u američki dolar. Jedina valuta koja dolaru može parirati s obzirom na udio u međunarodnim rezervama središnjih banaka, povjerenje i korištenje u svjetskog trgovini je euro. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde pozvala je kreatore politika da iskoriste trenutnu priliku i povećaju globalnu prepoznatljivost eura. "Ovaj trenutak promjena prilika je za Europu: to je trenutak globalnog eura", napisala je u članku objavljenom u Financial Timesu.

I Kina vidi svoju priliku u slabljenju dolara. Guverner kineske središnje banke Pan Gongsheng iznio je svoju viziju budućnosti novog globalnog valutnog poretka u kojoj bi se "globalni monetarni sustav mogao nastaviti razvijati prema situaciji u kojoj nekoliko suverenih valuta koegzistira, natječe se i međusobno se kontrolira i uravnotežuje".

Kompanije ne ratuju oružjem, ali postoje alati kojima mogu ozbiljno naštetiti konkurenciji. Jedan od njih je "krađa" najboljih zaposlenika. Takve napade na konkurenciju u zadnje vrijeme vodi Meta, kompanija Marka Zuckerberga. Izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman tvrdi da je Meta njegovim zaposlenicima nudila bonuse za potpisivanje ugovora u iznosu do 100 milijuna dolara, s još većim godišnjim paketima naknada.

Mark Zuckerberg | Bloomberg

Za one koji žele znati više…

Pogledali smo tko su najbolje plaćeni domaći nogometaši. Očekivano s obzirom na budžete, na ljestvici dominiraju igrači Dinama. Najbolje plaćeni je bio Bruno Petković, koji je prošle godine uprihodio 2,3 milijuna eura.

Ako ste investirali u Podravku ili o tome razmišljate zanimat će vas nova strategija poslovanja do 2030. godine. Usmjerena je na snažan iskorak na međunarodna tržišta, ulaganja u inovacije i održivost te jačanje globalnih brendova poput Vegete, uz kontinuiran razvoj zaposlenika i doprinos zajednici.

Cijena zlata je na povijesnim razinama, dobrim dijelom zbog toga što su ga zadnjih godina središnje banke kupovale kao zamjenu za dolar. Ali banka Citigroup predviđa kraj rasta cijene zbog pada potražnje i sniženja kamatnih stopa američkog Feda. U narednim kvartalima bi mogla pasti ispod tri tisuće dolara.

Pitanje dječjeg rada je riješeno još u 19.stoljeću, prvo ograničenjima na dječji rad, a zatim praktički potpunom zabranom. Ali moderna vremena su donijela nove oblike "posla" koji ponovno u fokus stavljaju to pitanje. Na domaćoj sceni se aktualiziralo nakon što je poznati influencer objavio kako je njegova agencija za kampanje na društvenim mrežama angažirala maloljetnu osobu od 14 godina.