Najskuplji auti u Hrvatskoj – listu predvodi Rolls-Royce vrijedan više od 600 tisuća eura

Najskuplji automobil uvezen/unesen u Hrvatsku prošle godine bio je Rolls-Royce Phantom vrijedan više od 615 tisuća eura, pokazuju podaci Carinske uprave, a na popisu deset najvrjednijih dominira Bentley.

Na drugom mjestu nalazi se Ferrari 296 GTS s cijenom od gotovo 530 tisuća eura, a slijede ga tri Bentleya vrijedna između 370 i 380 tisuća eura. Riječ je o modelima Continental GT i GTC Speed.

Još jedan Ferrari 296 GTS nalazi se šestom mjestu ljestvice najskupljih, s cijenom od točno 370 tisuća eura, dok mu za vrat puše Porsche 911S/T plaćen nešto manje od 369 tisuća eura.

Osmo mjesto drži opet Bentleyjev model Continental GT Speed koji je stajao više od 360 tisuća eura, a slijedi ga drugi Porsche, opet model 911, ali ovaj put GT3 RS, s cijenom od 347 tisuća eura.

Prvih deset zatvara Aston Martin Superleggera 5.2 V12 koji je sretni kupac stekao za 346 tisuća eura.

Oporavak prodaje

Prodaja automobila u Hrvatskoj prošle je godine procvjetala, iako je većina tržišta u Europi stagnirala. Konkretno, prodaja je u odnosu na 2023. godinu porasla za čak 12,5 posto, na ukupno prodanih 63.806 automobila (s 56.687 u 2023.), pokazuju podaci Promocije Plus.

Od ukupne brojke prodanih, više od tri posto (1965 vozila) bilo je skuplje od 100 tisuća eura, a najprodavaniji model među njima bio je Porsche Cayenne s 283 komada. Nakon Porschea, lijepe prodajne brojke zabilježio je i Land Roverov model Range Rover sa 163 komada, a slijede BMW X5 (131), Audi Q8 (80) i Mercedes GLE (53).

Najskuplji rabljeni

Nije se u 2024. štedjelo ni na uvozu/unosu rabljenih vozila. Iz Carinske uprave su nam poslali podatke o deset najskupljih polovnjaka, ali uz ogradu jer je njihova rang-lista napravljena prema prodajnim cijenama kada su vozila bila nova, budući da prodajne cijene iz računa nisu relevantne u obračunu Posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) za rabljena vozila.

Iskoristili su priliku i da ukratko objasne razliku uvoza i unosa vozila u Hrvatsku. Naime, uvoz se odnosi na vozila iz trećih zemalja, pri čemu Carinska uprava naplaćuje uvozna davanja (carinu, PDV) te posebni porez na motorna vozila (PPMV), koji su prihod državnog proračuna.

U slučaju unosa vozila (iz druge države članice EU-a), naplaćuje se posebni porez na motorna vozila, a ako se radi o unosu vozila koje se smatra novim, naplaćuje se i PDV na stjecanje novih prijevoznih sredstava.

Pored toga, Carinska uprava naplaćuje naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima koje je u nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali rješenje o naplati naknade ispostavlja Carinska uprava u ime i za račun Fonda.