.webp){kind=icon}
Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je službeno u srijedu nedavno otkriven podatak kako su strani turisti lani u Hrvatskoj potrošili rekordnih 14,6 milijardi eura, 11 posto više nego godinu prije, u čemu su prednjačili gosti iz Njemačke od kojih je stiglo 3,7 milijardi. Uz njih, po više od milijardu eura u Hrvatskoj su prošle godine potrošili turisti iz Austrije, Slovenije, Italije te Velike Britanije.
No središnja banka u srijedu je objavila i brojku koliko su hrvatski građani lani potrošili na turističke usluge u inozemstvu. Prema tim podacima, kao turisti u stranim zemljama u 2023. smo ostavili također rekordnih 1,77 milijardi eura, 28 posto više nego godinu prije i 12 posto više u odnosu na dosad rekordnu 2019. godinu. Novi rekord je mogao biti i očekivan uzme li se u obzir opći rast cijena, odnosno inflacija koja je između 2019. i 2023. godine samo kod nas bila viša od dvadeset posto, a slično je bilo i u brojnim drugim državama.
Statistika otkriva i kako smo daleko najviše na turističke usluge ostavili u susjednoj Bosni i Hercegovini. Kao što su nama Nijemci "najdraži gosti" tako bismo i mi, čini se, mogli biti u susjedstvu. Tamo je završila čak trećina svih naših lanjskih inozemnih turističkih rashoda, odnosno 608 milijuna eura. Upola manje, otkrivaju podaci središnje banke, potrošili smo u Sloveniji gdje smo ostavili 302 milijuna eura.
Brojku od sto milijuna eura prelaze još samo dvije države. Jedna od omiljenih turističkih destinacija nam je preko Atlantika, jer smo u Sjedinjenim Američkim Državama potrošili 122 milijuna eura, a nakon njih opet slijede susjedi; u Srbiji smo lani kao turisti ostavili 107 milijuna eura.
Nakon spomenute četiri države po visini hrvatskih inozemnih turističkih rashoda još slijede Njemačka i Velika Britanija gdje smo u 2023. godini potrošili po više od pedeset milijuna eura.
Pogled na nešto dulje vremenske serije otkriva da se neke destinacije uspješno zadržavaju kao omiljena odredišta hrvatskih turista, no postoje i interesantne promjene. Bosna i Hercegovina te Slovenija, pa čak i Njemačka godinama se nalaze pri vrhu po hrvatskoj turističkoj potrošnji u inozemstvu.
No, primjerice, u SAD-u smo u prethodnom desetljeću u prosjeku ostavljali tridesetak milijuna eura da bi to u prošle dvije godine skočilo na stotinjak. S druge strane, u Austriji smo 2017. godine potrošili više od dvjesto milijuna eura da bi to u protekle dvije godine bilo između 20 i 30 milijuna. Priča s Italijom je slična. Tamo smo 2018. godine potrošili gotovo 80 milijuna, a posljednjih godina se brojka kreće između 10 i 20 milijuna.
Među državama iz regije najgore je ipak, čini se, prošla Mađarska. Dok su 2017. i 2018. godine hrvatski turisti tamo znali ostaviti i više od dvadeset milijuna eura, u protekle četiri godine sveukupno nismo potrošili niti 500 tisuća eura. Za usporedbu, čak smo i u Rusiji lani kao turisti potrošili gotovo milijun eura.
Nasuprot mađarskom primjeru stoje Portugal i Irska. Dok smo u prethodnom desetljeću godišnje u tim državama turistički uglavnom trošili tri i manje milijuna eura, posljednjih godina je to skočilo na više od deset, a lani u Portugalu čak i tridesetak milijuna eura.
Upravo u tu grupu, s potrošnjom u rasponu od deset do trideset milijuna eura godišnje, spada najveći broj navedenih turističkih destinacija za hrvatske građane. Uz već spomenute Austriju, Italiju, Portugal i Irsku, slične iznose smo 2023. godine trošili i u Nizozemskoj, Švicarskoj, Francuskoj, Kanadi, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Belgiji i Španjolskoj.
Brojke za nordijske države također ukazuju na rast interesa i broja posjeta hrvatskih građana tom dijelu Europe. U prošlom desetljeću tamo smo u prosjeku trošili ugrubo pet milijuna eura godišnje da bi se ta brojka u međuvremenu utrostručila ili čak učetverostručila.
Statistika središnje banke otkriva i kako popularne turističke destinacije koje se često spominju kao moguća konkurencija Hrvatskoj na turističkom tržištu, prije svega zbog cijena, uopće nisu interesantne domaćim gostima. Barem onima koji imaju dovoljno novca za inozemno ljetovanje. Grčka se čak niti ne spominje izdvojeno u statistici HNB-a, a ista pokazuje da smo u Turskoj najviše - 12,2 milijuna eura - potrošili još davne 2011. godine, što je bila velika iznimka jer su brojke nakon toga puno niže, a posljednjih godina čak nisu vrijedne niti spomena.
