Kad početkom iduće godine euro krene u opticaj, domaći potrošači neće odmah dobivati isključivo kovanice s hrvatskim nacionalnim dizajnom, već će u opticaj odmah biti stavljene i kovanice nekih drugih država. U Bruxellesu kažu da hrvatska središnja banka pregovara s nekim drugim državama gdje postoji "višak" kovanica koje nisu u opticaju.
Prema dostupnim informacijama, na ovaj način se pokušava uštedjeti na trošku i vremenu jer neke države imaju višak kovanica dijelom i zbog toga što se u dnevnom prometu koristi sve manje gotovine. U Bruxellesu smatraju da je ovo zapravo dobar način za očuvanje okoliša, ali je dobro i s ekonomske strane jer se troši manje resursa na izradu kovanica.
Hrvatska će u idućih nekoliko dana potpisati i ugovore kojima se intelektualna prava prebacuju na dizajn "europske" strane kovanice eura te će moći početi s kovanjem "hrvatskih" kovanica.
Vijeće za ekonomske i financijske poslove u utorak je donijelo odluku kojom se Hrvatskoj odobrava uvođenje eura kao valute od početka iduće godine. Formalno je ovo i posljednji korak s europske strane, a Hrvatskoj sada ostaje praktično odraditi većinu posla.
U Bruxellesu su rekli kako će najveći pritisak biti na banke te bankama preporučuju da u tjednima koje će obilježiti uvođenje eura povećaju broj osoblja, pa čak i izdvoje zasebne šaltere posvećene zamjeni kuna za eure, te točno i jasno informiraju građane koji bankomati imaju eure, a koji ne, jer tehnički nije moguće sve bankomate istovremeno opskrbiti novom valutom.
Također, banke će morati biti oprezne jer će oko nove godine u opticaju biti povećana količina gotovine, što stvara i dodatne rizike. Građani će čak i neko vrijeme prije samog službenog početka korištenja eura moći kupiti svojevrsne "paketiće" eurokovanica koji su se u prijašnjim slučajevima pokazali vrlo popularnim poklonima.
.webp){kind=icon}
