Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke su cijene industrije u usporedbi sa svibnjem bile za jedan posto više, dok je godišnja stopa rasta dosegnula 24 posto.
Glavni generator snažnog godišnjeg rasta proizvođačkih cijena i dalje je izraženi rast cijena energije koje su u lipnju bile za 92,6 posto više u odnosu na lipanj 2021.
Dvoznamenkastu godišnju stopu rasta bilježe i peti mjesec za redom intermedijarni proizvodi s rastom od 12,8 posto u lipnju. Isključimo li cijene energije, proizvođačke cijene porasle su za 9,6 posto godišnje.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u lipnju su godišnju stopu rasta zadržale iznad 30 posto, odnosno 30,8 posto, dok su u odnosu na svibanj bile za 0,8 posto više.
Posljedično, u kumulativnom razdoblju od siječnja do lipnja, prosječna godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena industrije iznosila je 26,2 posto. Pri tome je rast cijena energije u odnosu na lipanj 2021. iznosio 90 posto godišnje, što je ipak usporavanje u odnosu na svibanj, kada je rast dosegnuo 94,4 posto.
U odnosu na svibanj, proizvođačke cijene energije bile su 0,5 posto više. Isključujući cijene energije, proizvođačke su cijene na domaćem tržištu u lipnju na godišnjoj razini bile za 9,9 posto više, dok su proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda na godišnjoj razini bile za 11,5 posto više.
Navedena gibanja odražavaju prelijevanje kretanja s inozemnih tržišta koja obilježavaju nagli oporavak potražnje uz istovremene i dalje prisutne poremećaje u ponudi i rastuće troškove transporta robe, kao i zastoje u globalnim opskrbnim lancima. Navedeni su čimbenici u ratnom okruženju dodatno otežani te će vršiti daljnji i produljeni pritisak na kretanje proizvođačkih cijena, procjenjuju analitičari RBA.
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu na godišnjoj je razini prije svega potaknut rastom cijena u djelatnosti Rudarstvo i vađenje, gdje su gotovo tri puta više u odnosu na lipanj 2021.
Unutar prerađivačke industrije, snažnim stopama rasta i dalje prednjači proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 108,1 posto, a rast je zabilježen i u svim drugim kategorijama NKD-a.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na inozemnom tržištu u lipnju su u usporedbi sa svibnjem bile za 1,4 posto više, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 15,8 posto.
Intenziviranje dinamike rasta proizvođačkih cijena, osobito intermedijarnih dobara koja su u lipnju preskočila godišnju stopu rasta od 11 posto, zabrinjava jer povijesno iskustvo govori kako se snažan rast cijena intermedijarnih dobara s određenim vremenskih odmakom prelijeva na potrošačka dobra, iako u manjem obujmu. Naravno, ako bi dinamika rasta po povišenim stopama potrajala, rast potrošačkih dobara bio bi izraženiji. RBA očekuje kako će dinamika rasta indeksa potrošačkih cijena u lipnju, koju bi DZS idućeg tjedna trebao objaviti, blago dodatno ubrzati u odnosu na svibanj, kada je godišnja stopa rasta dosegnula 10,8 posto.