Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu opet ubrzala, prema kraju godine očekuje se pad

Preliminarna brojka Državnog zavoda za statistiku (DZS) u četvrtak pokazuje da je u ovom mjesecu inflacija na godišnjoj razini ubrzala na 7,8 posto.

U srpnju je iznosila 7,3 posto. DZS je tek blago korigirao preliminarnu brojku za srpanj koja je bila 7,4 posto.

Nakon osam mjeseci uzastopnog pada inflacijski su pritisci tako ponovno ojačali.

Na mjesečnoj razini kolovoška inflacija je, prema prvoj procjeni, 0,6 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za hranu, piće i duhan iznosi 10,1 posto, za usluge 7,8 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 7,4 posto te za energiju 4,3 posto.

Na mjesečnoj razini porast je kod energije 2,7 posto, usluga 0,7 posto te hrane, pića i duhana 0,2 posto. Jedino je do pada od 0,5 posto došlo kod industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije.

Eurostat je u četvrtak objavio i podatke za članice eurozone prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena prema kojemu je kolovoška inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla na 8,5 posto nakon osam posto u srpnju.

"Prema prvoj procjeni, indeks potrošačkih cijena, mjeren prema HICP metodi, je u kolovozu u Hrvatskoj ubrzao svoj godišnji rast na 8,5 posto dosegnuvši tako najvišu razinu od ovogodišnjeg travnja kada je bio na 8,9 posto. Na mjesečnoj razini, HICP inflacija je iznosila 0,5 posto te je vidljivo da je, u nedostatku detaljnih podataka, na njezin porast najviše utjecao rast cijena energije, i to za 0,4 postotna boda ili 3,2 posto. To ne iznenađuje s obzirom na relativno visok mjesečni porast cijena automobilskog goriva na benzinskim crpkama u tom mjesecu te povećanom potražnjom za istim uslijed priljeva stranih gostiju. Iako je u eurozoni u kolovozu došlo do stabilizacije godišnje stope HICP inflacije na 5,3 posto, obeshrabrujući je podatak da samo jedna zemlja članica europodručja ima višu stopu potrošačkih cijena od Hrvatske, a to je Slovačka s 9,6 posto", ocjenjuje analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić.

Očekuje, ipak, da će inflatorni pritisci jače popuštati prema kraju godine.

"Očekujemo da će inflatorni pritisci jače popuštati prema kraju godine zbog kombinacije učinaka visoke lanjske baze, globalno nižih cijena energenata, usporavanja osobne potrošnje te usporavanja rasta proizvođačkih cijena. Za cijelu 2023. godinu stoga vidimo HICP inflaciju u prosjeku na oko 8,6 posto, dok u narednoj godini vidimo njezino daljnje snižavanje na 4,3 posto", zaključuje Odrčić.

Slično razmišljaju i analitičari Raiffeisenbanke (RBA).

"Očekujemo kako će rujan donijeti usporavanje inflatornih pritisaka koje će se nastaviti u posljednjem tromjesečju, prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije. Ipak, inflatorni pritisci i dalje ostaju razmjerno povišeni. Snažan nominalni rast plaća, koji je premašio stopu inflacije uz solidnu turističku sezonu, pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. Rast cijena hrane prema kraju godine trebao bi usporavati, ali na razini cijele godine pod utjecajem izrazito povišenih stopa u prvom dijelu godine, potencijalno i do rujna, one će i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovno imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Cijene usluga bit će jedne od ključnih odrednica utjecaja na temeljnu stopu inflacije", navodi se u objavi iz RBA.

Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u svom komentaru ističu da bi očekivano daljnje usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u nastavku 2023. godine i tijekom 2024. trebalo odražavati usporavanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane. Ističu, međutim, da su rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni.

"Rizici više inflacije uključuju mogući izrazitiji rast cijena energenata i industrijskih sirovina od predviđenog. Nepovoljne vremenske prilike te povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica mogli bi pridonijeti povećanju inflacije cijena hrane. Dodatno, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju povećanja inflacijskih očekivanja i izrazitijeg povećanja plaća te u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja profitnih marži, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo rast plaća.

S druge strane, slabija potražnja i izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene od trenutačno očekivanog, mogli bi utjecati na to da inflacija bude niža od projicirane", kažu u svom komentaru analitičari HNB-a.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena i HICP-a za kolovoz bit će objavljeni sredinom rujna.

 

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar