Hrvatskom turističkom sektoru, prema trenutačnim procjenama, nedostaje oko deset tisuća radnika, a s obzirom na početak glavnog dijela turističke sezone, sasvim je realno očekivati kako se dio tih radnih mjesta neće popuniti, istaknula je Hrvatska udruga turizma (HUT).
Kako ističe direktor HUT-a Veljko Ostojić, najveće turističke tvrtke u većoj su mjeri popunile svoje potrebe za radnom snagom, pa nema najava da neki od smještajnih kapaciteta u njihovom vlasništvu neće biti otvoreni, kao što je bio slučaj prošle godine.
"To je rezultat značajno povećanih napora na angažiranju radnika, povećanju plaća i poboljšanju drugih radnih uvjeta. No nedostatak ljudi i dalje imaju srednji i mali turistički poduzetnici, pa je sasvim moguće da će neki objekti raditi sa smanjenim kapacitetom i, posljedično, s manje prihoda", rekao je Ostojić za Bloomberg Adriju.
Zanimanja koja u hotelijerstvu najviše nedostaju su sobarice, konobari, kuhari, barmeni, vrtlari i spremačice, navode u HUT-u.
"Anketa koju smo napravili početkom lipnja među svojim članicama, pokazala je da su troškovi rada u najvećim turističkim kompanijama u odnosu na 2019. godinu porasli 10,1 posto. Ove godine troškovi rada po prvi put premašuju 30 posto u ukupnim prihodima kompanija, što pokazuje da je daljnji prostor za povećanje plaća vrlo ograničen. Unatoč tome, plaće u hrvatskom turizmu i dalje su niže u usporedbi s razvijenijim zemljama u okruženju", ističe Ostojić.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatska je prošle godine ostvarila 9,122 milijardе eura turističkih prihoda. U prvoj pandemijskoj 2020. godini prihodi su bili tek na 4,814 milijardi eura, dok je rekordna 2019. godina od turizma donijela 10,539 milijardi eura.
Protekle je jeseni HUT na nadležna ministarstva uputio prijedloge kako bi se pronalaženje radne snage olakšalo, no Ostojić kaže da nije bilo prevelikog razumijevanja donositelja odluka.
"Predlagali smo dvije skupine mjera. Prva se odnosi na jače aktiviranje potencijala na domaćem tržištu kroz smanjivanje poreznih zapreka za studente i umirovljenike koji žele dodatno raditi te na unaprjeđivanje postojeće mjere 'stalni sezonac' kako bi se zadržalo već postojeće sezonske radnike. Druga skupina mjera odnosi se na pojednostavljivanje i ubrzavanje procedura za nužni uvoz radnika iz drugih zemalja", ističe Ostojić.
Za ovu sezonu, kako objašnjava, određeni napredak postignut je samo u tome što strani radnici sada mogu predavati zahtjeve za radnim dozvolama online, no to ima ograničeni domet jer se isti ti zahtjevi i dalje ručno obrađuju.
"Potrebno je digitalizirati sveukupan proces obrade, a također bi se moglo za one koji su sezonci povratnici primijeniti skraćenu proceduru za izdavanje radne dozvole", navodi Ostojić.
Prema podacima MUP-a, ove su godine do 21. lipnja izdane 61.164 dozvole za rad, a od toga u djelatnosti turizma 20.106 dozvola. Prošle je godine u istom razdoblju ukupno bilo izdano 32.457 dozvola, od čega je na turizam otpadalo 6.947 dozvola.
U HUT-u navode da, ovisno o destinaciji, odnosno nadležnosti pojedine policijske uprave, postupak izdavanja radnih dozvola može trajati dva do tri mjeseca, a negdje i pet do šest mjeseci.
Ostojić napominje kako nedostatak radne snage, osim manjih prihoda, donosi i pad kvalitete turističke usluge, što onda ugrožava i konkurentnost u utakmici s ostalim mediteranskim destinacijama.