24. svibanj 2023, 12:06
Ekonomski analitičari ne vide suštinsku reformu, već "puko preknjižavanje"
Apostrofirali nisku produktivnost u Hrvatskoj kao glavnu kočnicu gospodarskog razvoja
Demografiju također smatraju jednim od ključnih problema za budućnost domaće ekonomije
Hrvatski radio
Vlada će u srijedu u 11 sati detaljno prezentirati poreznu reformu koja, prema mišljenju ekonomista, zapravo i nije reforma.
Ekonomski analitičari Ljubo Jurčić, Damir Novotny i Mladen Vedriš su na Hrvatskom radiju ustvrdili kako ne vide suštinsku reformu, već puko preknjižavanje koje neće ništa makroekonomski bitno promijeniti.
Sva trojica su apostrofirali nisku produktivnost u Hrvatskoj kao glavnu kočnicu gospodarskog razvoja.
Vedriš ističe kako ovo nije povećanje plaća nego kompenzacija za inflaciju te da bi porezi trebali, uz fiskalnu i socijalnu, imati i razvojnu ulogu koju on ne vidi u ovim promjenama.
Novotny je naglasio kako nam trebaju korjenite reforme koje se trebaju fokusirati na dvije stvari – spuštanje poreznog opterećenja dohodaka od rada i kapitala te ravnomjeran regionalni razvoj.
"Nećemo mi kroz ovakve porezne prilagodbe moći podići dohotke kućanstava, odnosno plaće, jer se to tako ne radi. Jedino što će podići plaće je podizanje produktivnosti. Mi se moramo usredotočiti u ekonomskim politikama, na politike koje će podizati produktivnost rada, ali ne samo rada, nego svih faktora proizvodnje – i rada i kapitala", izjavio je Novotny, dodavši kako ga zabrinjava mehanizam stalnog dolijevanja novca u kućanstva, bez rasta produktivnosti.
Jurčić je također istaknuo problem niske produktivnosti, kazavši kako je temeljni problem Hrvatske proizvodnja po radniku koja je oko 23 tisuće eura. "U Sloveniji je skoro 40 tisuća, prosjek EU-a je 50 tisuća, a najrazvijenije zemlje imaju 70 do 80 tisuća godišnje. Mene zanima kako dignuti produktivnost i proizvodnju po hrvatskom radniku. To bi bila prava reforma i politika", poručio je.
On i Vedriš ne podržavaju ukidanje prireza.
"Budući da postoje gradovi s različitim situacijama i troškovima, onda im je Vlada dala javne ovlasti za prirez. Prirez pripada odlukama javnih jedinica, a porez državi. Davanje poreza lokalnim jedinica u sukobu je s fiskalnom politikom. Gradovi koji izgube prirez morat će dići porez. Matematički i ekonomski to će biti potpuno isto", pojasnio je Jurčić.
Vedriš pak ističe kako je prirez instrument koji bitno utječe na kvalitetu življenja i atraktivnost urbanih sredina.
"Gradovi se oslanjaju na taj instrument financijski da bi poboljšali život svojih građana – da bi imali bolji standard u vrtićima, imali kazalište, sportske manifestacije… Ukoliko to ukinete, stvorit ćete prvo jedan financijski kaos, a s druge strane uvođenje veće stope poreza na dohodak ponovo će zbuniti građane", smatra Vedriš.
Demografiju također smatraju jednim od ključnih problema za budućnost domaćeg gospodarstva, a najbolji lijek za nju su više plaće koje će zaustaviti iseljavanje.
"Mi smo od 200 svjetskih zemalja bili na 13. mjestu po iseljavanju u proteklom desetljeću. U ovom desetljeću predviđeno je na UN-ovoj konferenciji da ćemo napredovati na osmo mjesto. I nitko o tome ne brine. Naše sve mjere trebaju biti usmjerene prema tome, s koracima koje treba napraviti, a ova tzv. porezna reforma nema nikakve veze s time", kazao je Jurčić.
Zaključio je da bi u Hrvatskoj minimalna plaća trebala biti 1.000 eura, prosječna plaća 2.000 eura, a da bi školovani ljudi nakon par godina radnog staža trebali ići prema 3.000 eura.