Trend rasta cijena nekretnina nije održiv i više će ovisiti o globalnim kretanjima nego ulasku Hrvatske u eurozonu i Schengen, zaključak je foruma Hrvatske gospodarske komore (HGK).
U Zagrebu je održan 34. Forum poslovanja nekretninama u organizaciji HGK-a i Udruženja poslovanja nekretninama, koji je okupio više od 700 članica HGK-a. Nekretninsko tržište pod posebnim je povećalom uoči najave usporavanja gospodarskih aktivnosti, iako ostvaruje konstantan rast.
Jedan je od ključnih ciljeva struke ublažiti posljedice eventualnog usporavanja tržišta koji mogu uzrokovati nepovoljna gospodarska kretanja.
Čitaj više
Prosječna cijena novih stambenih kvadrata skočila na 16.410 kuna
Cijena je za 16,1 posto veća u odnosu na drugo polugodište 2021. i za 21,1 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godine.
07.09.2022
Cijene nekretnina počet će padati, pitanje je samo kojom brzinom
Hrvatska je situacija spojiva s globalnom i normalno je očekivati da će slijediti vanjske trendove
22.11.2022
Knez: Slabljenje investicija odraz je rasta nepovjerenja i skupljeg financiranja
Procjenjuje se da će cjenovni pad u prosjeku iznositi barem 10 posto.
02.11.2022
BBA Analitičari: Čeka nas velika korekcija cijena nekretnina u regiji
Pad cijena nekretnina bit će posljedica recesije i inflacije.
02.11.2022
"Uloga HGK-a je informiranje i edukacija članova o novostima i trendovima o uređenju i razvoju domaćeg tržišta. Danas je Udruženje poslovanja nekretnina HGK-a okupilo ključne predstavnike ovog sektora s aktualnim temama tržišta nekretnina u 2022. godini koja je obilježila izmijenjene uvjete poslovanja i završnih procesa uvođenja eura. Preduvjet uspješnog i kvalitetnog tržišta je uređenje tržišta, smanjivanje ilegalnog djelovanja", izjavio je Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu.
Na forumu se također raspravljalo o dinamici tržišta nekretnina te ekonomskim predviđanjima za dolazeći period. Hrvatsko tržište nekretnina ulaskom u Schengen i eurozonu više ne ovisi isključivo o lokalnim kretanjima, već na cijene sve više utječu i globalni tokovi, iako takvi čimbenici nisu presudni, smatra predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović.
"Treba svakako upozoriti da sama činjenica uvođenja eura i ulazak u prostor Schengena neće biti presudna za tržišni rast, već će za to biti presudne gospodarske okolnosti. Protivno očekivanjima većine, trendovi na tržištu su i u tim okolnostima ostali silazni jer su takve bile gospodarske okolnosti, kako će kamate na kredite rasti, tako će i tržište usporavati", istaknuo je Ranilović.
Dodao je i kako je nekretninski biznis također stvar ciklusa, pa se pokazalo kako su se u nedavnoj prošlosti otprilike svakih sedam do osam godina mijenjali trendovi. Jedan od glavnih razloga izraženog rasta cijena nekretnina rekordno je visoka inflacija do koje je, između ostalog, došlo kao posljedica mjera za povećanje potrošnje tijekom pandemije. S ovako visokom inflacijom jasno je da ulagači ulažu u nekretnine koje će kroz rast cijena zadržati vrijednost uloženog novca, istaknuto je na Forumu.
U Hrvatskoj postoji velika razlika između priobalja i kontinenta zbog velike potražnje stranih ulagača visoke kupovne moći. Prema analizi koju je izradio Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, protekle je godine u nekretninskom biznisu ostvareno 30 posto više kupoprodajnih transakcija nego u 2020. godini.
Na forumu je zaključeno kako dosadašnji trend rasta nije održiv jer su tražene cijene nekretnina generalno postale previsoke, a već sada se osjeća usporavanje i pad potražnje, kao i sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena.