Dug opće države krajem lipnja ove godine iznosio je gotovo 343,7 milijardi kuna, što je za 2,2 milijardi ili 0,6 posto više nego godinu dana ranije, no njegov udjel u BDP-u smanjen je za 11,8 postotnih bodova, na 73,1 posto, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Po podacima HNB-a, prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga, prenosi Hina.
Pritom, unutarnji dug veći je za 8,5 milijardi kuna ili 3,8 posto u odnosu na kraj lipnja 2021. godine, premašivši 230 milijardi kuna. Istodobno, inozemni dug smanjen je za 6,3 milijarde kuna ili 5,3 posto, na 113 milijardi kuna.
U odnosu na kraj svibnja, izvještava Hina, dug opće države smanjen je za 717 milijuna kuna ili 0,21 posto.
Udio duga u BDP-u na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosio je 73,1 posto, čime pada već peto tromjesečje zaredom i približava se vrijednostima iz prvog tromjesečja 2020., tj. trenutku prije pojave negativnih efekata pandemije bolesti covida-19, ističu iz HNB-a.
Tako je udio duga u BDP-u za 11,8 postotnih bodova niži nego na kraju lipnja 2021. godine, kada je iznosio 84,9 posto.
Vlada procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti smanjenje od 8,5 postotnih bodova u odnosu godinu ranije, odnosno da će krajem godine iznositi 71,3 posto BDP-a.
.webp){kind=icon}
