Prošle je godine prosječan trošak rada po satu u Europskoj uniji (EU) iznosio 31,8 eura dok je u eurozoni bio nešto veći, na 35,6 eura.
U 2022. godini taj je trošak bio 30,2 eura u EU i 34 eura u eurozoni. To znači da se dogodio rast u EU od 5,3 posto, a u eurozoni 4,8 posto.
Postoje velike razlike između pojedinih članica EU-a u troškovima rada po satu, pa je tako taj trošak u Bugarskoj 9,3 eura, u Rumunjskoj 11 eura, a u Mađarskoj 12,8 eura. S druge strane ljestvica su Luksemburg s 53,9 eura, Danska s 48,1 eura te Belgija s 47,1 eura. U Hrvatskoj je 14,4 eura.
Unutar eurozone troškovi rada su u 2023. rasli u svim zemljama, a najviše u Hrvatskoj (14,2 posto), Litvi (12,4 posto) te Estoniji (11,7 posto).
Što se tiče onih izvan eurozone, također je kod svih zabilježen rast. Najveći je bio u Mađarskoj, a najmanji u Danskoj.
Gledano po pojedinim sektorima, troškovi rada po satu u industriji bili su 32,2 eura u EU i 38 eura u eurozoni. U građevini te su brojke 28,5 eura u EU i 31,9 u eurozoni. U sektoru usluga trošak rada je u EU iznosio 31,8 eura po satu, a u eurozoni 34,8 eura. Konačno, u dijelu ekonomije izvan poslovnog sektora, isključujući javnu administraciju, brojke su bile 32,4 u EU i 35,7 u eurozoni.
Glavne sastavnice troškova rada su plaće i razne vrste doprinosa. Udio troškova izvan plaća u ukupnim troškovima rada je u EU bio 24,7 posto, a u eurozoni 25,5 posto. Najmanji udio je zabilježen na Malti (1,4 posto) i Rumunjskoj (5,0 posto), a najveći u Švedskoj (32,2 posto) i Francuskoj (31,9 posto). U Hrvatskoj je brojka bila 11,7 posto.