ECB zadržao postojeće kamatne stope, cilj ostaje inflacija od dva posto

Europska središnja banka (ECB) zadržala je tri tri ključne kamatne stope nepromijenjenima. Odluka ECB-a u skladu je s prognozama Bloombergovih analitičara.

Ključne kamatne stope, kamatna stopa na glavnim operacijama refinanciranja te kamatne stope na granične pozajmice i depozite ostat će nepromijenjene i iznosit će 4,5 posto, 4,75 posto i četiri posto, priopćio je u srijedu ECB.

Vijeće guvernera odlučno je u provesti svoj cilj o obaranju inflacije na dva posto u srednjem roku.

"Vijeće guvernera temeljem trenutačne procjene smatra da će postojeće ključne kamatne stope značajno doprinijeti ostvarivanju tog cilja ako se održe dovoljno dugo. Buduće odluke Vijeća guvernera osigurat će da kamatne stope budu postavljene na dovoljno restriktivnim razinama koliko god je potrebno", kaže se u priopćenju ECB-a.

"Novi podaci uvelike su potvrdili našu prethodnu procjenu srednjoročne inflacijske perpesktive. Osim uzlaznog baznog učinka povezanog s energijom na ukupnu inflaciju, trend pada temeljne inflacije se nastavio, a prošla povećanja kamatnih stopa i dalje se snažno prenose na uvjete financiranja. Strogi uvjeti financiranja smanjuju potražnju, a to pomaže u smanjenju inflacije", navodi se u priopćenju ECB-a.

Iz središnje banke su najavili da će nastaviti s pristupom koji ovisi o podacima kako bi odredili prikladnu razinu i trajanje restriktivne politike. Naglašavaju da će odluke o kamatnim stopama temeljiti na procjeni izgleda inflacije uzimajući u obzir ekonomske i financijske podatke, dinamiku osnovne inflacije te snagu prijenosa monetarne politike.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde navela je pokazatelje zbog kojih je središnja banka odlučila zadržati restriktivne kamatne stope. Kazala je kako je gospodarstvo eurozone vjerojatno zastalo u posljednjem kvartalu 2023. godine. Podaci i dalje ukazuju na slabost u kratkoročnom razdoblju, ali neki pokazatelji ukazuju na ubrzanje rasta u daljnjoj budućnosti, pojasnila je.

Tržište rada ostalo je snažno. Stopa nezaposlenosti, koja je u studenom iznosila 6,4 posto, vratila se na svoju najnižu razinu od početka upotrebe eura, ali potražnja za radom usporava, s manje oglasa za slobodna radna mjesta.

Inflacija je u prosincu porasla na 2,9 posto zbog ranijih fiskalnih poticaja za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije. Osim ovog baznog efekta, nastavljen je ukupni trend slabljenja inflacije. Cijene hrane u prosincu su pale na 6,1 posto. Inflacija bez energije i hrane također je ponovno opala, na 3,4 posto, zbog smanjenja inflacije dobara na 2,5 posto. Inflacija usluga ostala je stabilna na četiri posto.

"Očekujemo da će inflacija dalje opadati tijekom ove godine kako se učinci prošlih šokova u energetskom sektoru, ograničenja opskrbe i postepenog ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije smanjuju, a restriktivna monetarna politika i dalje vrši pritisak na potražnju", rekla je Legarde.

Povišeni rizici za inflaciju uključuju povećane geopolitičke napetosti, posebno na Bliskom istoku, što bi moglo povećati cijene energije i troškove prijevoza u kratkom roku te omesti globalnu trgovinu. Inflacija bi također mogla biti veća od očekivane ako se plaće povećaju više od očekivanog ili se profitne marže pokažu otpornijima, naglasila je predsjednica ECB-a.

Čini se da guverneri predviđaju kako će monetarno popuštanje početi najranije u lipnju jer žele biti sigurni da će se inflacija vratiti na dva posto. Tržišta međutim očekuju da se dogodi u travnju.

"Što se tiče daljnjih očekivanja, prve rezove vidimo sredinom ove godine. Oprezno stajalište središnjih bankara kao i data driven odluke, dovesti će do postupnog silaznog trenda do kraja 2024. godine gdje očekujemo da stopa refinanciranja dođe na razinu od 3,75 posto, a depozitna na 3,25 posto, što je u oba slučaja 0,75 postotnih poena ispod trenutne razine. To bi značilo da se 6-mjesečni Euribor do kraja godine spušta prema 3,3 posto", smatra Mihael Blažeković, analitičar Bloomberg Adrije.

ECB je i na prethodna dva sastanka zadržala kamatne stope nepromijenjenima, pri čemu su većina donositelja politika pokušali umanjiti tržišne oklade na agresivno smanjenje kamatnih stopa.

 

--- Članak je nadopunjen naglascima iz govora Christine Legarde u 15:50 sati.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar